Politika

Gde je "crvena linija"? Uvođenje sankcija Rusiji ako šteta postane veća od koristi za Srbiju

Komentari

Autor: Nevena Zdravković

12/10/2022

-

07:19

Gde je "crvena linija"? Uvođenje sankcija Rusiji ako šteta postane veća od koristi za Srbiju
Aleksandar Vučić - Copyright AP/Darko Vojinović

veličina teksta

Aa Aa

Pitanje koje opterećuje spoljnu politiku Srbije od početka ruske invazije u Ukrajini jeste uvođenje sankcija. Ipak, sa svakim novim danom agresije Moskve na tu zemlju manevarski prostor Srbije se sužava. U kompleksnoj tački i kojoj se globalne okolnosti sada nalaze, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, po prvi put, da će zvanični Beograd aktuelnu poziciju u kojoj Srbija ne uvodi sankcije Rusiji zadržati sve dok šteta po Srbiju ne bude veća od koristi. 

Kako je naveo, pozicija Srbije po pitanju sankcija ne ugrožava nacionalne i državne interese, međunarodno javno pravo i sopstvenu politiku. On je poručio i da nikome ništa ne duguje, te da će svoju poziciju zadržati "dok šteta po Srbiju ne bude veća od svega drugog".

Gde je tačno ta "crvena linija" posle koje bi i Srbija mogla da se ukrca na voz koji ide u pravcu zapada ostaje da se vidi, ali analitičari su saglasni da zaoštravanje rata u Ukrajini i činjenica da je Evropska unija usvojila i osmi paket sankcija, sa kojima se Srbija nije uskladila, manevarski prostor čine sve "tešnjim".

Određene promene zapravo su već uočljive i to, pre svega, u retorici i nekih funkcionera vladajuće Srpske napredne stranke, ali i analitičara. Tako marketinški stručnjak Nebojša Krstić tvrdi da uvođenjem sankcija "Srbija ne nanosi nikakvu štetu Rusima, a sebi čini ogromnu korist". Dodaje i da bi Rusija to trebalo da razume, uz opasku da je do sada i iz Moskve stigao "niz sitnih pakosti" kao što su poređenja sa Kosovom, koji neminovno Beogradu otežavaju sitaciju.

U međuvremenu, Srbija još jednom u Ujedinjenim nacijama nije stala na stranu Moskve, pa tako nije glasala za inicijativu kojom je Rusija tražila da se tokom sedmice održi tajno glasanje o tome hoće li Generalna skupština UN osuditi aneksiju četiri delimično okupirane teritorije u Ukrajini. 

I dok zvanične rasprave o uvođenju sankcija nije bilo, ministarka Zorana Mihajlović za Euronews Srbija kaže da veruje da će nova vlada doneti određene odluke. Dodaje da tu ne bi trebalo da bude ni specijalno mnogo dileme.

"Nemam nikakvu dilemu u vezi sa pozicijom Srbije. Kada pogledate kartu, Srbija se nalazi u Evropi. Srbiji je mesto u Evropi. Zvanično ili nezvanično Srbija, direktno ili indirektno kaže da mi idemo ka evrointegracijama. Prema tome, mi moramo da se usklađujemo sa politikom EU. Ne treba to da shvatamo kao neku strahotu, nego nešto sasvim prirodno i normalno", rekla je ona.

Suočavanje sa "neminovnošću"

Da je Srbija došla u fazu u kojoj se koristi ton i retorika koji su veoma obazrivi, primetio je Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike. On kaže da to predstavlja i određenu pripremu za građane da se suoče sa "neminovnošću", a to je da će Evropa biti kontinent na kom su Rusija i Belorusija "isključene".

"Činjenica da je predsednik učestvovao na samitu Evropske političke zajednice, u formatu 44 države, a čiji je cilj obuzdavanje Rusije, pokazuje da se nama sužava manevarski prostor i da ćemo kad tad morati postepeno da se usaglašavamo hteli mi to ili ne. Ukoliko je nama cilj da postanemo članica i da ne postanemo crna ovca na evropskom kontinentu mislim da će svaki mudar politički lider shvatiti da iako postoji određena cena uvođenja sankcija Rusiji, takođe postoji cena da se ne usaglašavamo sa sankcijama EU", istakao je on.

A tačka u kojoj Srbija trpi više štete nego koristi od aktuelne politike možda je dobila svoje jasnije obrise najavom da Srbija od 1. decembra možda neće moći da se snabdeva ruskom naftom preko naftovoda Janaf. Osmi paket sankcija koji je usvojila Evropska unija, u kome zemlje Zapadnog Balkana nisu izuzete iz zabrane uvoza sirove nafte iz Rusije morskim putem, znači da je rampa spuštena i za Srbiju. 

Euronews

Ta "crvena linija", kako kaže Stefan Vladisavljev, programski koordinator Beogradskog fonda za političku izuzetnost, jeste "linija u kojoj Srbija biva oštećena jer se drži pozicije neutralnosti".

"Po mom mišljenju to je pozicija kada dolazi do sekundarnih sankcija. Mi ćemo sada imati, ukoliko ne dođe do nekih promena ili prolongiranja, već zabranu uvoza ruske nafte, to će biti prvi veliki direktan udar. Ostaje da se vidi koji su to još veliki udari koji mogu doći, međunarodni pritisci koji mogu doći, da li Srbija može doći na prag uvođenja sekundarnih sankcija", rekao je on.

Među njima, sagovornici ističu i zamrzavanje pregovora, bez otvaranja i zatvaranja klastera i poglavlja, ali, još važnije, svojevrsnu izolaciju koja budući da je Srbija ekonomski i geografski uvezana sa Evropom za sobom nose značajne posledice.

Na pitanje da li Srbija možda može da dođe u situaciju da sankcije uvede prekasno, Subotić kaže da je Evropska unija već pokazala značajnu dozu strpljenja i da u momentu kada bude formirana nova vlada verovatno je da će EU dati određeni rok.

"To je ključni razlog što se odlaže sa formiranjem vlade. Ipak, koliko god da kasnimo EU će ceniti ukoliko pokažemo barem gest dobre volje. Mislim da niko ne treba da bude iluzoran da će Srbija uvesti svih osam paketa sankcija preko noći. Ali ako bismo napravili jednu vrstu putokaza u kojoj meri i kada i na koji način ćemo uvoditi sankcije mislim da bi to bio dovoljan gest dobre volje da nam popravi imidž u državama članicama. Da krenemo od najprostijih paketa sankcija, do sve komplikovanijih", ističe Subotić.

Na stolu ponuda i za "ubrzani put u EU"

A o "crvenim linijama" govori se i kada je reč o Kosovu i predlogu koji je stigao iz Pariza i Berlina. U trenucima dok su odnosi Beograda i Prištine na veoma niskom nivou, u medije je dospeo predlog Francuske i Nemačke, o čijim je detaljima Vučić prvi put govorio u subotu. Kako je on rekao, ne može "da baci kroz prozor predlog koji dolazi od dve velike zemlje", ali da li može da ga prihvati, kako kaže, nije siguran.

"Suština je u tome da Srbija dopusti ulazak Kosova u sve međunarodne institucije i organizacije, uključujući i UN, Srbija bi dobila brzi ulazak u EU i verovatno značajne ekonomske koristi. Ono što je stav Srbije: rekao sam da moramo da razgovaramo", navodi Vučić.

Kako ističe Subotić, crvena linija svih vlada do sada je bila da Srbija nikada neće formalno gledano da prizna nezavisnost Kosova. Ipak, on vidi i da se javnost polako priprema za teške i nužne kompromise, te ističe da predlog Francuske i Nemačke podrazumeva da pređemo neke linije.

"Taj predlog bi podrazumevao revidiranje dosadašnje politike naše vlade. Naša vlada je bila čak i protiv članstva u UN, ali deluje mi da je to manje svetla crvena linija od te linije koja podrazumeva formalno priznanje. To su neke naše crvene linije, ali videli smo da je naša vlast spremna na kompromise, priznali smo evo sad njihove lične karte. Ja bih klasifikovao crvene linije - neke su svetlije, jasnije, a neke su manje naglašene. Ja bih rekao da su Ujedinjene nacije manje naglašena linija od one debele, a to je formalno priznanje Kosova", istakao je on.

AP/Darko Vojinović

 

I iako bi eventualna stolica za Kosovo u Ujedinjenim nacijama značila, kako navodno stoji u predlogu, ubrzani put ka EU, analitičari su saglasni da to svakako i dalje nije jedini uslov za članstvo. Vladisavljev čak kaže i da je pomalo zabrinjavajuće ukoliko se to navodi kao jedini uslov za ubrzani proces evropskih integracija.

"Da li to na neki način umanjuje vrednost procesa samih pregovora, da li to negde umanjuje vrednost svih onih kriterijuma koji treba da budu ispoštovani kako bi jedna država postala članica EU? Vi faktički jedan ceo proces, decenijski proces pregovora sada uslovljavate samo sa jednim kriterijumom, što znači da svi ovi drugi kriterijumi, poštovanje standarda, evropskih vrednosti i normi postaju manje važni i vi sve povlađujete samo jednom problemu koji definiše regionalne odnose na Zapadnom Balkanu", istakao je on.

Subotić, međutim, ističe da će se Srbija u narednom periodu baviti i poglavljem 31 o spoljnoj i bezbednosnoj policici i poglavljem 35 o dijalogu, ali da se poglavlja 23 i 24 o vladavini prava ne smeju zaboraviti.

"Čak i da rešimo pitanje Kosova i spoljne politike, opet ne bismo mogli da uđemo u EU jer je vladavina prava jedno od blokirajućih poglavlja", zaključio je on.

Komentari (1)

NV

12.10.2022 08:23

Tako je predsednice treba da gledamo sebe I samo I iskljucivo sebe!!!Netreba da idemo na svoju stetu,jer nikoga od velikih sila nije briga za Srbiju.Prema tome treba samo da gledamo gde god mozemo da izvucemo korist za nasu drzavu!A EU nek se konkretno izjasni koji je to datum da Srbija udje u tu famoznu Evropsku uniju,pa cemo da razmislimo.I sta time dobijamo???

Srbija