Fokus

Izvesni novi globalni savezi ili dinamika u međunarodnim odnosima: Ko je sve Putinu čestitao izbornu pobedu?

Komentari

Autor: Gardijan, CNN, Rojters, Tanjug

20/03/2024

-

19:00

Izvesni novi globalni savezi ili dinamika u međunarodnim odnosima: Ko je sve Putinu čestitao izbornu pobedu?
Izvesni novi globalni savezi ili dinamika u međunarodnim odnosima: Ko je sve Putinu čestitao izbornu pobedu? - Copyright Tanjug/AP Photo/ Anupam Nath, File

veličina teksta

Aa Aa

Posle ubedljive pobede Vladimira Putina na predsedničkim izborima u nedelju, zapadne vlade su reagovale i rezultate okarakterisale kao nepravedne i nedemokratske. Međutim, sasvim drugačije reakcije, ovim povodom, stigle su iz Azije, Afrike i Latinske Amerike, a među prvima se oglasio i kineski predsednik Si Điping koji je Putinu čestitao na rezultatima. Zbog toga, se prema pisanju svetskih medija, naslućuje i nova globalna dinamika u međunarodnim odnosima.

Naime, britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron naveo je da su ruski izbori naglasili "dubinu represije", a američki Stejt department saopštio je da zatvaranje i diskvalifikacija poltičkih protivnika znači da je proces bio "neverovatno nedemokratski".

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj takođe je komentarisao izbore u Rusiji rekavši da nisu bili fer i slobodni, već pod represijom i zastrašivanjem opozicionih lidera, civilnog društva i nezavisnih medija. Borelj je takođe napomenuo da EU oštro osuđuje održavanje izbora na teritoriji privremeno okupirane Ukrajine.

profimedia

 

Regovali su i drugi evropski zvaničnici. Francusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je vršena represija civilnog društva i da nisu poštovani uslovi za demokratske izbore, a sa druge strane pohvalilo je hrabrost "ruskih građana koji su mirno protestovali protiv napada na njihova osnovna politička prava".

Ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berbok takođe je kazala da su u Rusiji održani "izbori bez izbora" i dodala da će EU utrti put za nove sankcije protiv Rusije.

Međutim, i pored ovakvih komentara zapadnih zvaničnika, koji nisu oduševljeni činjenicom da je pred Putinom novi predsednički mandat, postoje i oni koji su zadovljni zvaničnim rezultatom pozdravljajući vest da Putin ostaje u Kremlju.

U planu nekoliko poseta Putina drugim državama - Kina izvesno na tom spisku

Nakon što su se izbori u Rusiji završili, portparol ruskog predsedništva Dmitrij Peskov izjavio je utorak da će izvesno da će predsednik Rusije Vladimir Putin u narednom periodu posetiti nekoliko zemalja.

"Trenutno su u toku pripreme za nekoliko poseta predsednika i biće održani sastanci na visokom nivou. Kako se budu približavali, obavestićemo vas na način na koji to obično radimo", rekao je Peskov.

Britanska agencija Rojters prenela je ranije da je očekivano da bi bi Putin mogao da poseti Kinu u maju nakon svoje predsedničke inauguracije. Inače je Putin poslednji put posetio ovu zemlju u oktobru 2023. godine, dok je kineski predsednik Si Đinping posetio Rusiju u martu prošle godine.

Ponovni susret dvojice lidera zapravo i ne bi bio iznenađujući jer je kineski predsednik jako brzo čestitao Putinu na pobedi rekavši da njegov reizbor "u potpunosti održava podršku ruskog naroda", piše CNN pozivajući se na kineske medije. 

On je takođe obećao da će Kina promovisati "održivi" i "dubinski" razvoj strateškog partnerstva dva zemlje.

Pitanja oko demokratskog procesa tokom izbora potpuno su odsutna u izveštavanju u kineskim državnim medijima, u kojima je Putinova pobeda okarakterisana kao "unošenje izvenosti u svet pun turbulencija", prenosi britanski list.

Suočena sa zategnutim odosima sa SAD, Kina je nastojala da proširi svoj uticaj na međunarodnom planu. Podstaknut uverenjem da je era američke hegemonije pri kraju, Peking je pokušao da obezbedi spostvenu sferu uticaja koja je u suprotnosti sa zapadom.

Nakon što je u ponedeljak proglasio pobedu, Putin je iskoristio da u svom govoru ponovo izjavio da je "Tajvan inherentni deo Narodne Republike Kine". Putin je takođe optužio druge zemlje za stvaranje "provokacija" oko Tajvana i rekao da su one  "osuđene na propast".

Tanjug AP/Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP, File

 

Sa druge strane, i Si je dosta založio svoj odnos sa Putinom od trenutka kada je počeo rat u Ukrjaini. On je odbio da odstupi od partnerstava "bez ograničenja" koje je objavio sa ruskim liderom.

Kina je platila cenu za ovo. Iako tvrde da je neutralna, njeno odbijanje da osudi rusku invaziju na Ukrajinu izavala je sumnju u Evropi u pogledu njenih motiva. Takođe je skrenula pažnju na planove Penkinga o samoupravnoj demokratiji Tajvana. Reagvao je i šef NATO-a Jens Stoltenberg koji je naveo da Peking "ne deli iste vrednosti" i "osporava interese" dok sa druge strane istovremeno usklađuje svoje odnose sa Mosvkom.

Si u Putinu vidi podršku u odnosu na tenzije koje već neko vreme postoje između SAD i Kine. Zbog toga je zapravo kineskom predsedniku interes da ima stabilan odnos sa Mosvkom.

Direktor kineskog instituta SOAS na Univerzitetu u Lonodnu Stiv Tsang, kaže za CNN, da upravo međusobna podrška Kine i Rusije omogućava Siju da se fokusira na pitanja koja se tiču Tajvana i Južnog kineskog mora.

"Si vidi Putina kao strateškog partnera. Sve manje od ubedljive pobede za Putina bi bilo razočarenje za Peking", objasnio je on.

Takođe, Kina i Rusija su takođe članice BRIKS grupe, i imaju za cilj da izazovu dominaciju nad globalnom ekonomijom ujedinjavanjem ekonomija u usponu koje uključujuju Brazil, Južnu Afriku i Indiju.

Tanjug/AP/Gianluigi Guercia

 

Naime, BRIKS se smatra odgovorom zemalja u razvoju G7, a njegov zakazani oktobarski samit u ruskom Kazanju verovatno će podvući ogromnu razliku između senzibiliteta dve grupe. 

Postoji niz razloga zbog kojih se Putin u nekim delovima sveta vidi drugačije nego na Zapadu: uspon srednjih sila koje negoduju zbog dominacije SAD u međunarodnim poslovima, žudnja za svetskim poretkom koji ne gleda sa visine na autoritarne ili represivne države, ili čista ekonomska praktičnost za privrede koje teže razvoju.

Podrška SAD Izraelu, posebno usred tekućeg razaranja u Gazi, bila je takođe ključna tačka otuđenja za mnoge od ovih nacija, a kineska istaknuta kritika načina na koji se tretiraju Palestinci odjeknula je u većem delu globalnog juga.

Poseban odnos Rusije i Indije

Nakon što je Rusija počela rat protiv Ukrajine, 141 država glasala je za rezoluciju UN kojom se osuđuje invazija. Međutim, prema Ekonomist Inteledžent Junitu (Economist Intelligence Unit - EIU), ta naslovna brojka prikriva stvarnost da zapravo dve trećine svetskog stanovništva živi u zemljama koje su bile neutralne ili naklonjene Rusiji, prenosi Gardijan.

Analiza EIU je pokazala da su zemlje koje uključuju Brazil, Saudijsku Arabiju, Južnu Afriku i Indiju, učinile sve da izbegnu biranje strana u ovom sukobu.

U ponedeljak je indijski premijer Narendra Modi rekao da se raduje jačanju "vremenskog testiranja specijalnog i privilegovanog strateškog partnerstva" Nju Delhija sa Moskovom.

Otkako je rat između Rusije i Ukrajine počeo u februaru 2022. godine, Modi je išao po diplomatskoj tankoj žici upravo zbog toa šo je odbio da zauzme čvrst stav protiv ruske inavzije.

Tanjug AP/Bay Ismoyo/Pool Photo via AP

 

Poslednjih godina Indija je nastojala da se pozicionira kao globalna sila. Zapadni lideri su bili svesni da je ova zemlja jedna od najmnogoljudnijih  na svetu, i da ujedno ima rastuću ekonimiju, pa su spremno postavili crveni tepih za Modija. 

Za to vreme on se pozicionirao kao lider globalnog juga, labavog skupa zemalja u razvoju i ranije kolonizacije nacija od kojih mnoge podržavaju Rusiju.

Indija se takođe pojavila kao najveći pojedinačni kupac ruske nafte. Njihove rafinerije iskoristile su znatno snižene cene, nakon što je Evropa zabranila uvoz ruske nafte. Ušavši da popuni prazninu koju su ostavili kupci na zapadu, Indija je pomogla da se ublaži udarac zapadnih sankcija Moskvi.

Podršku Putinu pruža i lider Severne Koreje Kim Džong Un koji se takođe nedavno susreo sa Putinom na Dalekom istoku. Svetski mediji su ovo putovanje označili kao važno, jer je inače Kim Džong Un pozat po tome da nerado napušta zemlju.

"Naš "stariji brat" je trijumfovao"

Putinovu pobedu takođe su proslavili i lideri u Latinskoj Americi koji su istorijski bili u neskladu sa SAD. Eksperti kažu da ih je izolacija Rusije od zapada samo Ruse gurnula bliže zemljama kao što su Kuba i Venecuela, čiji su politički zvaničnici nedavno okarakterisai Moskvu kao "žrtvu na međunarodnoj sceni".

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro prokomentarisao je rezultate glasanja u nedelju rekavši: "Naš stariji brat Vladimir Putin je trijumfovao, što je dobro za svet".

Kubanski predsednik Migel Dijaz-Kanel nazvao je rezultat "verodostojnim pokazateljem da rusko stanovništvo podržava to što Putin upravlja zemljom".

Takođe, Putinova pobeda je takođe toplo primljena u nekoliko zemalja zapadne i centralne Afrike kojima vladaju hunte nakon brojnih državnih udara od 2020. godine – uključujući Mali i Niger.

Putin je takođe iskoristio raspad sporazuma koji je obezbedio nastavak izvoza hrane iz Ukrajine na svetska tržišta, mnoga od njih u Africi, kao sredstvo za jačanje svoje podrške u regionu. U julu 2023. obećao je isporuku besplatnog žita u Burkinu Faso, Zimbabve, Mali, Somaliju, Centralnoafričku Republiku i Eritreju. Prve isporuke su isporučene prošlog meseca, navela je ruska vlada.

U Burkini Faso, dnevne novine su sumirale promenu globalne dinamike u uvodniku u ponedeljak, pišući da bi u Africi izbori "mogli zvučati kao ne-događaj", ali da dobijaju posebno značenje jer "Putin otelotvoruje novo geopolitički odnos snaga na kontinentu sa rastućim [ruskim] prisustvom i uticajem".

Preporuka za vas

Komentari (0)

Svet