Fokus

Unutrašnji nemiri u Iranu: podstiču li SAD unutrašnje nemire ili spremaju teren za iskrcavanje trupa?

Komentari
Unutrašnji nemiri u Iranu: podstiču li SAD unutrašnje nemire ili spremaju teren za iskrcavanje trupa?
Tanjug/AP/Ahn Young-joon - Copyright Tanjug/AP/Ahn Young-joon

veličina teksta

Aa Aa

Od početka septembra 2026. godine rasplamsali su se unutrašnji nemiri pobunjeničkih grupa protiv iranskih regularnih snaga u provinciji Sistan i Beludžistan, koja se nalazi uz granicu sa Pakistanom. Tamo postoji pogodno tle za pobunu obzirom da Beludži (narod iz iranske porodice) vode dugoročnu borbu za nacionalno oslobođenje od Irana, Pakistana i Avganistana, gde još žive pripadnici ove etničke grupe.

Postavlja se pitanje, da li su SAD zajedno sa Izraelom odlučile da podrže akcije ovih elemenata protiv iranskog režima, obzirom da je očigledno da je eventualna pobuna Kurda protiv vlade u Teheranu osujećena i da su protesti opozicije doživeli krah, ili je pak reč o pokušaju dodatnog pritiska na Iran? 

Istorijat sukoba od početka septembra 

Neposredno pre nove serije napada SAD i Irana krajem avgusta, na jugu iranske teritorije u provincijama Sistan i Beludžistan blizu granice sa Pakistanom, Iranska Revolucionarna garda je presrela jednu grupu koja je povezana sa obaveštajnim službama Izraela i SAD. Prema natpisima IRNA-e, jedan pripadnik ove grupe je ubijen dok je ostalih šest uhapšeno, čime su sprečene njihove namere da sprovedu sabotaže protiv iranskog režima. 

Sepahnews/ZUMA Press Wire / Shutterstock Editorial / Profimedia

 

Ne može biti slučajno što je krajem avgusta i početkom septembra šef Šin Beta, David Zini, tajno otputovao u Vašington radi razgovora sa najvišim zvaničnicima FBI, ali je vest dospela do izraelskih medija. Kako je to preneo Kanal 13, navodno se razgovaralo o „osetljivim pitanjima“, a vrlo je moguće da je situacija u Iranu jedna od njih. Delovanje Šin Beta neupućena javnost obično vezuje za unutrašnja pitanja Izraela. No međutim, treba znati da ova agencija aktivno sarađuje drugim agencijama u vezi bezbednosnih pretnji u zemlji i regionu (Hamas, Hezbolah, Iran), ako one ugrožavaju bezbednost Izraela, njegove građane i interese u zemlji i inostranstvu. Kad se tako postave stvari, događaji u Iranu deluju mnogo jasnije.   

Pada u oči činjenica da je američka vojska u napadima početkom septembra bombardovala iranske pozicije upravo u Sistanu i Beludžistanu, što ide u prilog tezi da se želi izazivanje destabilizacije ovih oblasti radi širenja unutrašnjih nemira. Združeni Štab iranskih oružanih snaga odmah je objavio da će položaji američkih snaga pretrpeti ozbiljne udarce, nakon čega je krenula međusobna razmena vatre. 

Smrt iranskog generala u borbama sa pobunjenicima 

Vesti o unutrašnjim nemirima Iranu prošle su skoro neopaženo u međunarodnoj javnosti usled razvoja drugih prilika koje su usmerile pažnju (Razmena vatre SAD i Irana, delovanje Huta, zasedanje UN, rat u Ukrajini i ostalo). Zamenik guvernera zadužen za bezbednost i unutrašnja pitanja u oblasti Beludžistan i Sistan je 12. septembra izjavio kako su se „naoružane grupe neprijateljski raspoložene prema Islamskoj Republici Iran“ okupile u gradu Saravanu, te da one žele da „potkopaju javnu bezbednost“ i „izvrše teroristička dela“. Navodno, su iranske snage bezbednosti uspele tada da neutrališu ovu grupu, ali to očigledno nije smirilo pobunu. 

Grok AI

 

Da je reč o ozbiljnim sukobima govori činjenica da je 23. septembra Iranska revolucionarna garda objavila kako je general Hosein Zarifi ubijen u borbi protiv pobunjenika iz Beludžistana u gradu Saravan, zajedno sa majorom Ahmadom Zeratijem. General Zarifi se nalazio na funkciji komandanta operativnog štaba okruga Saravan i svih kopnenih jedinica, a posthumno je unapređen u čin brigadnog generala. Napad je izvršio Narodni front „Mobarizun”, koji predstavlja koaliciju baludžijskih militantnih i političkih organizacija koje se protive režimu, a deluju prvenstveno u Sistanu i Baludžistanu. 

Provokacije izraelskog predstavnika na zasedanju UN u Njujorku 

Tokom zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku došlo je do provokacije koja se možda može odnositi na temu unutrašnjih pobuna u Iranu. Tada je ambasador Izraela u UN, Deni Danon, došao do mesta gde se nalazila iranska delegacija i rekao prisutnom diplomati te zemlje da želi da mu uruči Starlink (satelitski pristup internetu) što će „biti veoma korisno za narod Irana da dobije svoju slobodu“. Treba imati u vidu da projekat pod nazivom Starshield (posebna vojna divizija kompanije SpaceX) koristi tehnologiju Starlinka za potrebe vlade SAD i njenih saveznika, te se ova provokacija Danona može tumačiti i iz tog ugla. 

Nastavak gerilskih akcija u Sistanu i Baludžistanu 

Nemiri u Sistanu i Beludžistanu nastavili su se krajem septembra i početkom oktobra. Nepoznati naoružani ljudi su 30. septembra ubili oficira Komande za sprovođenje zakona na policijskom kontrolnom punktu u Rasku, gradu na samom istoku provincije. Kao odgovor na napad, pešadijske jedinice Revolucionarne garde ubile 1. oktobra šest boraca Narodnog fronta Mubarizun i zaplenile nekoliko eksplozivnih naprava tokom velike bezbednosne operacije u Zahedanu, na severu ove oblasti. Već narednog dana mediji povezani sa Revolucionarnom gardom izvestili su kako su njene kopnene snage ubile dva neidentifikovana borca zapadno od Raska, kada su zaplenile oružje i uređaj Starlink, koji je izraelski diplomata Danon nudio iranskom diplomati u Njujorku. Ova poslednja činjenica jasno sugeriše kakva je pozadina pobune i ko možda stoji iza nemira. 

Tanjug/AP Photo/Vahid Salemi

 

Novi napadi desili su se istog dana. Tada je BBC, pozivajući se na lokalne medijske grupe, izvestio da je nepoznata grupa odvojeno detonirala improvizovanu eksplozivnu napravu ciljajući vozilo iranske divizije Fatemijun, ubivši petoro ljudi. Kako prenosi američki Institut za istraživanje rata, ova jedinica je sačinjena od šiita iz Avganistana i nalazi se pod kontrolom Revolucionarne garde sa zadatkom da kontroliše bezbednost u Sistanu i Beludžistanu.    

SAD razmatraju delovanje prema Iranu? 

Prema navodima Aksiosa, Donald Tramp je u Kemp Dejvidu 2. oktobra održao susret u vezi rata u Iranu i sukoba u Jemenu. Pored potpredsednika Džej di Vensa, državnog sekretara Marka Rubia i ministra rata Pita Hegseta, prisustvovali su i direktor CIA Džon Retklif i načelnik združenog generalštaba Den Kejn. Jedan američki zvaničnik nazvao je sastanak veoma značajnim i rekao da su „stvari odlučene, ili bar temeljno razmotrene”. 

U međunarodnoj javnosti i na nekim telegram kanalima počelo je da se raspravlja da li podsticanje pobune u Beludžistanu i Sistanu treba da stvori pogodno tle za iskrcavanje američkih snaga (amfibijski udar) u regionu koji se nalazi pre ulaska u Persijski zaliv. Zbog koncentracije iranske vojske i utvrđenih objekata na prostoru Ormuškog moreuza i brojnih luka u zalivu, američke snage bi pretrpele manje gubitke, te bi Pentagon mogao da računa da će lakše zauzeti velike luke u Sistanu i Beludžistanu (Čabahar, Bandar Jasik-druga oblast, ali u blizini) i to sve pod uslovom da se napad izvede na prepad. Ovu hipotezu potkrepljuje dolazak novog nosača aviona u region i prisustvo amfibijske grupe brodova, ali je osporava činjenica da američke snage nemaju dovoljan broj trupa za duži ostanak na tom prostoru. Mnogo verovatnije deluje scenario da je reč o podsticanju pobune radi slabljenja režima iznutra, kako bi se vlada u Teheranu primorala na pregovore i prihvatanje američkih uslova. Svakako ne treba odbaciti do kraja nepredvidivu ličnost Trampa da po ko zna koji put uradi neku nepromišljenu stvar, kako bi stekao politički poen ili se dokazao biračkom telu pred izbore.   

Bonus video: 

Euronews Serbia

Komentari (0)

Svet