Planeta

Zapad priznaje Palestinu: Šta znači novi talas pritiska na Izrael i koje zemlje su do sada najavile ovaj potez

Komentari
Euronews Srbija

Autor: Euronews, BBC

01/08/2025

-

11:34

veličina teksta

Aa Aa

Kanada i Malta su u sredu objavile da planiraju da formalno priznaju državu Palestinu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru, pridruživši se Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, koje su ranije najavile da će to učiniti.

Inicijativa da se Palestina prizna kao država deo je obnovljenog pritiska u Evropi da se Izrael primira da zaustavi razarni rat u Gazi, koji je doveo do masovne gladi u palestinskoj enklavi, kao i da zaustavi širenje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

"Nivo ljudske patnje u Gazi je nepodnošljiv“, rekao je kanadski premijer Mark Karni nakon sastanka kabineta u sredu, naglašavajući potrebu za međunarodnom saradnjom kako bi se osigurao trajni mir i stabilnost u regionu.

"Kanada je odavno posvećena rešenju o dve države. Nezavisnoj, održivoj i suverenoj palestinskoj državi koja živi rame uz rame sa državom Izrael u miru i bezbednosti“, dodao je.

Zauzvrat, Kanada želi da vidi "preko potrebne reforme“ u upravljanju Palestinskom upravom, uključujući opšte izbore koji će se održati 2026. godine, uz isključenje militantne grupe Hamas.

"Kanada će povećati svoje napore u podršci snažnoj demokratskoj upravi u Palestini“, zaključio je Karni.

Malta odavno podržava palestinski suverenitet i samoopredeljenje svojih građana. Kristofer Kutahar, stalni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Malte, ranije je objavio ovu izjavu na konferenciji Ujedinjenih nacija o rešenju o dve države.

"Kao odgovorni akteri, imamo dužnost da radimo na prevođenju koncepta rešenja o dve države iz teorije u praksu“, rekao je Kutahar.

Potezi Kanade i Malte dolaze dan nakon što je britanski premijer Kir Starmer najavio da će Ujedinjeno Kraljevstvo formalno priznati državu Palestinu pre godišnjeg okupljanja svetskih lidera na Generalnoj skupštini sa 193 članice u septembru.

Francuski predsednik Emanuel Makron potvrdio je odluku svoje zemlje da formalizuje ovaj potez u septembru nedelju dana ranije, čime bi Francuska postala prva zemlja G7 i prva stalna članica Saveta bezbednosti UN koja bi priznala Palestinu.

Nekoliko država nedavno priznalo ili najavilo priznanje Palestine

Prema najnovijim podacima, oko 147 od 193 članica Ujedinjenih nacija već priznaje Palestinu kao državu, što predstavlja većinu globalne zajednice. Većina zemalja koje priznaju Palestinu nalazi se u Aziji, Africi, Latinskoj Americi i Istočnoj Evropi. 

Međutim, u poslednjih godinu dana, broj zapadnih zemalja koje su se pridružile ili najavile priznanje značajno je porastao. Evo nekoliko država koje su to nedavno učinile ili najavile:

  • Norveška: Priznala 28. maja 2024., naglašavajući pre-1967 granice i Istočni Jerusalem kao glavni grad.
  • Irska: Priznala 28. maja 2024., kao deo napora za mirno rešenje sukoba.
  • Španija: Priznala 28. maja 2024., sa fokusom na formulu dve države.
  • Slovenija: Priznala u junu 2024.
  • Jermenija: Priznala u junu 2024.
  • Bahami: Priznali u maju 2024.
  • Trinidad i Tobago: Priznali u maju 2024.
  • Meksiko: Priznao u aprilu 2025.
  • Francuska: Najavila priznanje u septembru 2025. na UN Generalnoj skupštini, kao deo pritiska na Izrael.
  • Velika Britanija: Najavila priznanje u septembru 2025., ukoliko Izrael odbije prekid vatre u Gazi i ne zaustavi izgradnju naselja.
  • Kanada: Najavila priznanje u septembru 2025., pod uslovom da palestinske vlasti sprovedu reforme, poput borbe protiv korupcije i poboljšanja upravljanja enklavom.
  • Malta: Najavila priznanje u septembru 2025.
  • Ostale najave: Zemlje poput Australije, Finske, Luksemburga, Novog Zelanda, Portugala i San Marina potpisale su inicijativu za priznanje, ali još nisu formalno implementirale.

Palestina istovremeno postoji i nepostoji

Čin priznanja podrazumeva priznavanje suvereniteta i nezavisnosti Palestine u okviru njenih granica na Bliskom istoku pre rata 1967. godine. To uključuje Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalim.

Izrael se protivio rešenju o dve države i bojkotovao je konferenciju UN održanu u Njujorku, zajedno sa svojim najbližim saveznikom, SAD.

Gledano u praksi, Palestina je država koja postoji i ne postoji. Ima veliki stepen međunarodnog priznanja, diplomatske misije u inostranstvu i timove koji se takmiče u sportskim takmičenjima, uključujući Olimpijske igre, piše BBC.

Ali zbog dugotrajnog sukoba Palestinaca sa Izraelom, nema međunarodno dogovorene granice, nema prestonicu niti vojsku. Zbog izraelske vojne okupacije na Zapadnoj obali, palestinska uprava, uspostavljena nakon mirovnih sporazuma 1990-ih, nema potpunu kontrolu nad svojom zemljom ili narodom. Gaza, gde je Izrael takođe okupaciona sila, nalazi se usred razornog rata.

S obzirom na njen status neke vrste kvazidržave, priznanja bi bila donekle simbolična. Predstavljaće snažnu moralnu i političku izjavu, ali će malo toga promeniti na terenu, navodi se u analizi BBC-a.

Drugi metodi pritiska na Izrael

Pored priznanja državnosti, međunarodni pritisak na Izrael razne metode, sa ciljem da se postigne "održivi mir". One su multidisciplinarne i uključuju:

  • UN rezolucije i konferencije: Pozivi na odgovornost kroz UN, uključujući rezolucije za priznanje Palestine kao punopravne članice. Na primer, konferencija u Njujorku u junu 2025. imala je za cilj podsticanje zapadnih zemalja na akciju.
  • BDS pokret (Boycott, Divestment, Sanctions): Građanski pokret koji poziva na bojkot izraelskih proizvoda iz naselja, povlačenje investicija i uvođenje sankcija, podržan od strane mnogih propapalestinskih aktivista i nekih država.
  • Diplomatiski i ekonomski pritisak: Zemlje poput Francuske i Kanade koriste svoje savezništvo sa SAD-om da vrše pritisak na Izrael, uključujući pokušaje ograničenja vojne pomoći.
  • Humanitarna i pravna inicijativa: UN eksperti pozivaju na univerzalno priznanje, a sudovi poput Međunarodnog suda pravde apeluju na nelegalnost okupacije palestinske teritorije. Ovo uključuje zahteve za istragama ratnih zločina.
  • Medijska i javna kampanja: Korišćenje društvenih mreža i medija od strane aktivista za podizanje svesti, što ima za cilj jačanje pritiska javnog mnjenja, kako bi vlade države bile primorane da deluju.

Komentari (0)

Svet