Planeta

Nije sve tako crno kada su u pitanju klimatske promene: Ovo su sve pozitivne ekološke vesti od početka 2022. godine

Komentari

Autor: Euronews

18/06/2022

-

16:30

Nije sve tako crno kada su u pitanju klimatske promene: Ovo su sve pozitivne ekološke vesti od početka 2022. godine
Nije sve tako crno kada su u pitanju klimatske promene: Ovo su sve pozitivne ekološke vesti od početka 2022. godine - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Klimatske promene, globalno zagrevanje i promene u životnoj sredini, teme su koje zabrinjavu sve veći broj građana širom sveta. Kako mediji imaju veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promena, ne čudi što su i sve češće vesti o mirkoplastici pronađenoj u snegu, rekordno visokim temperaturama i drugim problemima.

Ipak, važno je pratiti i one pozitivne ekološke priče o ljudima koji pomažu u očuvanju životne sredine, uredbama koje se bore protiv klimatskih promena, ali i o biljkama i životinjama koji, uprkos riziku od izumiranja uspevaju da opstanu. Ekipa Euronews izdvojila je najlepše ekološke događaje od početka 2022. godine.

Povratak sa ivice izumiranja: Spiksove plave are se vraćaju u divljinu

Prošlo je 20 godina otkako ovaj mali plavi papagaj nije viđen u divljini. Ilegalna trgovina, krivolov i uništavanje njegovog staništa doveli su do njegovog nestanka. Međutim, jedna od najređih ptica na svetu uskoro bi mogla da se vrati. Jedna nemačka nevladina organizacija naporno radi na uzgoju nove populacije Spiksovih ara, čime bi njihov broj dostigao 180 zdravih jedinki.

Najveća biljka na svetu duga 180 kilometara

Morska trava kod Australije, pokriva površinu otprilike tri puta veću od Menhetna, a otkrili su je naučnici sa Univerziteta Zapadne Australije i Univerziteta Flinders.

U početku su mislili da je to podvodna livada različitih trava, ali su otkrili da je neverovatno duga biljka, zapravo samo jedna vrsta morske trave. Veruju da je preživela uticaj klimatskih promena zahvaljujući načinu razmnožavanja.

Finska ima cilj da do 2040. bude karbonski negativna

Mnoge svetske vlasti obavezale su se na dostizanje karbonske neutralnosti do sredine veka, ali jedna zemlja ide korak dalje. Finska teži neto-nultim emisijama kako bi do 2040. godine, bila karbonski negativna – što znači da će uklanjati više ugljen-dioksida iz atmosfere nego što ga oslobađa.

Parlament je prošle nedelje usvojio Akt o klimatskim promenama. A uz potpis predsednika Saulija Ninistea ova nordijska država zvanično će postati prva na svetu koja je napravila zakonski obavezujuće obećanje o negativnim emisijama. 

Pozitivne ekološke priče iz maja:

Vakite nisu osuđene na izumiranje

Kalifornijske morske svinje, odnosno vakite, sve su više ugrožene poslednjih decenija. Ipak, uprkos tome što je ostalo samo deset jedinki u Meksiku, tim biologa je otkrio da vrsta ostaje zdrava i da može da opstane, ukoliko se prestane sa ilegalnim ribolovom.

Solarni paneli bi mogli da se nađu na svim javnim zgradama u Evropi do 2025. godine

Evropska komisija se nada da će pokrenuti masovno uvođenje solarne energije i obnoviti evropsku industriju solarne proizvodnje. Plan je deo nastojanja da zemlje smanje zavisnost od ruskih fosilnih goriva.

"Solarna struja i grejanje su ključni za postepeno ukidanje zavisnosti EU od ruskog prirodnog gasa", navodi Komisija u nacrtu, koji bi trebalo da bude objavljen sledeće nedelje u paketu predloga za okončanje oslanjanja Evropske unije na rusku naftu i gas.

Španski ronilac spasio 12 metara dugog kita koji je bio zarobljen u ribarskoj mreži

U neverovatnom podvodnom spasavanju, španski ronioci oslobodili su 12 metara dugačkog grbavog kita upletenog u ilegalnu lebdeću mrežu kod Balearskog ostrva Majorke. Jedan od ronilaca bio je 32-godišnji morski biolog Gigi Toras.

Toras je prošlog petka rekao da je spasavanje za njega bio odličan rođendanski poklon. "Bilo je potpuno nesvakidašnje i neverovatno, prosto neverovatno", rekla je ona.

profimedia

 

Hirurzi izveli prvu  "neto nula" operaciju raka

Prva "neto nula" operacija na svetu izvedena je u Velikoj Britaniji, otvarajući put ekološki održivijim praksama u zdravstvenoj zaštiti. Lekari u bolnici Solihul u Zapadnom Midlendsu izveli su petočasovnu operaciju raka creva koja je bila potpuno neutralna ugljenikom.

profimedia

 

Iako je zdravlje pacijenata, naravno, prioritet, bolnice imaju iznenađujuće veliki karbonski otisak. Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije (NHS) čini oko šest odsto ukupnih emisija karbon-dioksida u zemlji.

Ljudski urin bi mogao biti efikasno i manje zagađujuće đubrivo za useve

Naučnici su prilično uvereni da bi ovo jedinstveno prirodno rešenje moglo biti dobra alternativa hemijskim đubrivima. Urin obično nije glavni nosilac bolesti i ne mora se intenzivno obrađivati pre korišćenja.

April:

Čovek koji je dobio na lutriji 200 miliona evra uložio u zaštitu životne sredine

Pobednik na lutriji napisao je otvoreno pismo, zadržavajući anonimnost, u kojem je objasnio kako je došao na ovu odluku.

"Moj san nikada nije bio da kupujem jahte, vile ili druge sportske automobile, već da budem koristan i da dam smisao ovom novcu, sa maksimalnim pozitivnim uticajem", rekao je čovek, poznat kao Gaj, u otvorenom pismu.

Mladunci lenjivaca ponovo uče da žive u divljini

Da li ste znali da su lenjivci jedni od najugroženijih sisara na planeti? Problem je što mnogi mladunci na Kostariki ostaju bez roditelja, ali postoji jedan rehabilitacioni centar koji im pomaže da prežive.

Pixabay

 

Sunčeva energija sada može da se skladišti do 18 godina

Elektronika na solarni pogon je korak bliže tome da postane svakodnevni deo naših života zahvaljujući "radikalnom" novom naučnom otkriću. Naučnici sa jednog švedskog univerziteta su 2017. godine stvorili energetski sistem koji omogućava primanje i skladištenje sunčeve energije do 18 godina, oslobađajući je kao toplotu kad god je to potrebno.

profimedia

 

Sada su istraživači uspeli da podstaknu sistem da proizvodi električnu energiju povezujući ga na termoelektrični generator.

Najveći švajcarski grad zauvek gasi gas

Cirih gasi svoju mrežu prirodnog gasa u svim delovima grada kako bi se borio protiv klimatskih promena, i uštedeo novac. Najveći švajcarski grad započeo je plan pre deset godina kao deo svoje ekološke strategije. Stanovnici se podstiču da instaliraju alternativu za grejanje na prirodni gas, a tamo gde je ovo zaživelo, gradsko komunalno preduzeće u Cirihu gasi mreže za snabdevanje gasom.

"Noćni solarni paneli" generišu dovoljno energije za punjenje telefona

Posebno dizajnirani paneli mogli bi da pomognu u rešavanju trenutnih problema sa solarnom energijom, generisanjem struje kada sunce zađe.

profimedia

 

Noćne solarne panele kreirao je profesor Džeremi Mandej 2020. godine u Kaliforniji. On je skovao "antisolarne ćelije", koje nam omogućavaju da sakupljamo električnu energiju i tokom noći. Istraživanje sprovedeno ove godine potvrđuje da ovi noćni solarni paneli proizvode dovoljno energije za punjenje mobilnog telefona.

Posle godina mučenja i testiranja, šimpanze ponovo žive u miru

Plutajući na rečnom brodu u blizini napuštenog ostrva, veterinar Ričard Suna posmatra kako čuvari životinja bacaju voće prema praznoj obali. Zvuk groktanja ubrzo ispunjava vazduh, i polako, ali sigurno, majmun izlazi na plažu da uzme hranu.

Ukupno 65 šimpanzi naziva ovo ostrvo domom - nenaseljeno područje samo 55 kilometara od glavnog grada Liberije, Monrovije. Ove životinje su sve što je ostalo od istraživačkog projekta finansiranog od strane SAD u kojem je 400 šimpanzi izdržalo decenije eksperimentisanja. Za mnoge primate, biopsije i brutalnost su bili deo svakodnevnog života.

Mart:

Američki milijarder spasio čileansku Patagoniju

Oblasti divlje Patagonije se razvijaju i sve to zahvaljujući jednom američkom milijarderu. Nacionalni park Patagonija u Čileu, pruža utočište ugroženom andskom jelenu huemul. Procenjuje se da na svetu ima manje od 1.500 jedinki. Kao i većina ugroženih vrsta, oni se suočavaju sa mnogim izazovima. Često ih napadaju divlji psi, a neretko budu žrtve šumskih požara.

Rast energije vetra i sunca konačno na pravom putu da ispuni klimatske ciljeve

Solarna energija i energija vetra mogu da porastu dovoljno da ograniče globalno zagrevanje za 1,5 stepeni Celzijusa ako se desetogodišnja prosečna stopa rasta od 20 odsto održi do 2030. godine, navodi se u novom izveštaju.

Solarna proizvodnja porasla je za 23 odsto na globalnom nivou u 2021. godini, dok je snabdevanje vetrom poraslo za 14 procenata u istom periodu. Zajedno, oba obnovljiva izvora su činila 10,3 odsto ukupne globalne proizvodnje električne energije, što je povećanje od jedan odsto u odnosu na 2020. Najbrže stope rasta obnovljivih izvora imale su Holandija, Australija i Vijetnam.

Švedski inovativni drveni neboder "lovi ugljen-dioksid" kao 10.000 šuma

Novi neboder protivi se trendu tradicionalne građevinske industrije sa velikom količinom ugljenika. Kulturni centar Sara od 20 spratova i visok 75 metara otvorio je svoja vrata prošlog septembra.

profimedia

 

To je još jedna drvena konstrukcija koja krasi ulice grada Skeleftea - grada koji se bori sa klimom.

Italijanski ribar potapa ilegalne kočare sa podvodnim skulpturama "drugog sveta"

Paulo Fančuli peca na divljim prostranstvima obale Mareme više od 40 godina. Krajem osamdesetih godina prošlog veka počeo je da primećuje znake ilegalnog kočarenja i odlučio je da reaguje. Tako je nastao park skulptura Kuća ribe sa 39 skulptura napravljenih od lokalnog mermera koji je trenutno potopljen na dno mora. Oni se hvataju za teške mreže koje koriste ilegalni ribolovci i podstiču morski život da se vrati u vode.

profimedia

 

Porodica tigrova počinje novi život nakon 15 godina života u kavezu

Napuštena od cirkusa, porodica od četiri tigra provela je godine živeći u skučenom vagonu u Argentini. Nikada nisu osetili travu pod svojim šapama ili hodali po zemlji. Nakon što su ih vlasti otkrile 2021. godine, tim veterinara i stručnjaka za divlje životinje proveo je mesece radeći na njihovom preseljenju. Konačno, nakon 70 sati putovanja, stigli su u svoj novi dom u Južnoj Africi. Ovde će biti najbliži svom prirodnom staništu, možda čak i po prvi put.

Panama donosi novi zakon koji prirodi daje "pravo na postojanje"

Revolucionarni novi zakon u Panami dao je prirodi "pravo da postoji, opstane i regeneriše svoj životni ciklus". To znači da će parlament sada morati da razmotri uticaj svojih zakona i politika na svet prirode. Zemlja se tako pridružuje Kolumbiji, Novom Zelandu, Čileu i Meksiku koji su dali pravnu zaštitu prirode, bilo kroz svoje ustave ili sudski sistem.

Milijarder želi da kupi australijske fabrike uglja - samo da bi ih zatvorio

Milijarderi često imaju prilično lošu reputaciju kada su u pitanju klimatske promene. Ali Majk Kenon Bruks, treća najbogatija osoba u Australiji, pokušava to da promeni.

Frustriran nebrigom australijske vlade za klimu, on pokušava da kupi tri elektrane na ugalj u zemlji. Cilj je da se uradi ono što vlada neće, tako što će ih zauvek zatvoriti i zameniti obnovljivom energijom.

UN su se složile oko značajnog sporazuma o zagađenju plastikom

Ujedinjene nacije su odobrile značajan sporazum o stvaranju prvog svetskog sporazuma o zagađenju plastikom, opisujući ga kao najznačajniji zeleni sporazum od Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015.

Države članice su vodile razgovore više od nedelju dana u Najrobiju, u Keniji, kako bi se dogovorile oko okvira pakta koji bi obuzdao rastuće zagađenje plastikom - ekološku krizu koja se proteže od okeanskih rovova do planinskih vrhova.

AP Photo/Brian Inganga

 

Februar:

Kina otvara svoj prvi vertikalni šumski grad

Prvi kineski "Vertikalni šumski grad" je završen, pružajući dom za oko 500 ljudi - i više od 5.000 biljki i drveća.

Iako možda ne razmišljamo o neboderima kao o zelenim površinama, italijanski arhitekta Stefano Boeri decenijama pokušava da nametne ovu ideju.

Arnold Švarceneger želi da "ukloni zagađenje"

Glumac, bivši republikanski političar i ekolog obećao je da će "zaustaviti zagađenje". Iako zelenom pokretu ne nedostaje onih koji podržavaju slavne ličnosti, dobro je videti podršku sa obe strane američkog političkog spektra.

Januar:

Izbeljeni koralni grebeni i dalje mogu da obezbede ishranu

Iako su koralni grebeni širom sveta oštećeni porastom temperature mora, ispostavilo se da su ovi beli tropski grebeni i dalje bogati izvori mikronutrijenata. Ovo je posebno dobra vest za mnoge priobalne zajednice koje se za hranu oslanjaju na grebene.

Najzeleniji grad u Evropi ima besplatan javni prevoz i autoputeve za pčele

Ispostavilo se da možemo mnogo da naučimo od Talina. Glavni grad Estonije će biti zelena prestonica Evrope 2023. godine, zbog svog inovativnog i modernog pristupa održivosti.

Ono što je posebno impresivno u vezi sa Talinom je da je nekada bio dom brojnih industrija koje su bile jako veliki zagađivači. To je sjajan primer kako je promena uvek moguća, ako ima dobre volje.

Učenici su osmislili "plutajuću kuću" kako bi spasili ljude od poplava

Ovo je dobar primer kako kriza može voditi ka inovacijama. Iako je razlog za pronalazak i dalje zabrinjavajuć, učenici koji stoje iza ovog projekta stvorili su nešto zaista briljantno.

Njihov dizajn je u stanju da obezbedi sklonište za najmanje šest nedelja i može se koristiti kao skladište za hranu, vodu, lekove i sanitarne proizvode.

profimedia

 

Mala meksička riba spasena od izumiranja

Mala tekila splitfin nestala je iz divljine 2003. godine zbog štetnih ljudskih aktivnosti, ali zahvaljujući naporima centara za zaštitu životinja, kolonije ove male slatkovodne vrste ponovo napreduju.

Okeanografi otkrili netaknuti koralni greben na Tahitiju

Roneći vodama tropske obale Tahitija, morski istraživači su otkrili jedan od najvećih koralnih grebena ikada pronađenih. I, za razliku od ostalih, čini se da na njega u potpunosti ne utiču ljudske aktivnosti.

Iako zauzimaju samo 0,1 odsto okeanskog dna, koralni grebeni su dom za četvrtinu svih morskih životinja. Tako da je lako shvatiti zašto je ovo tako odlična vest.

Solarni motocikli i hapšenje lovokradica u Južnoj Africi

Terenski motocikli na solarni pogon su važno oruđe za čuvare protiv krivolova u Južnoj Africi, omogućavajući im da brzo stignu do udaljenih destinacija gde se dešavaju zločini protiv divljih životinja.

Krivolovska žarišta pokrivaju velike, izolovane oblasti gde nedostatak puteva onemogućava patroliranje automobilom. Upotreba motocikala do sada se pokazala relativno uspešnom u pomaganju da uhvate ljude koji ilegalno love životinje. Solarni motocikli ne proizvode mnogo zvukova čime olakšavaju čuvarima da nečujno stignu na lice mesta, kako bi iznenadili lovokradice, koje ne mogu da pobednu, kao kada u daljini čuju motor.

Komentari (0)

Svet