Biznis vesti

Skokovit razvoj AI: Koji bi poslovi mogli da nestanu, a kome će veštačka inteligencija biti dodatna alatka

Komentari

Autor: Ljiljana Gradinac

02/03/2024

-

08:00

Skokovit razvoj AI: Koji bi poslovi mogli da nestanu, a kome će veštačka inteligencija biti dodatna alatka
Skokovit razvoj AI: Koji bi poslovi mogli da nestanu, a kome će veštačka inteligencija biti dodatna alatka - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Veštačka inteligencija će dovesti do promena koje podrazumevaju i nestajanje određenih radnih mesta i otvaranje novih, ali i prekvalifikacije. U pojedinim biznisima biće komplementarna, što znači da će veštačka inteligencija biti dodatna alatka i pomoćno sredstvo u poslovanju, dok će u nekim slučajevima zaista i zameniti ljude, naročito u proizvodnim i organizacionim aspektima. Postavlja se pitanje koja će radna mesta "ugroziti" veštačka inteligencija, a ko neće morati da brine.

Na to pitanje nije jednostavno odgovoriti jer je veštačka inteligencija samo jedna u nizu velikih promena, a svaki novitet na tom putu razvoja donosi i nove potrebe za nekim novim tipom radne snage, dok će se istovremeno neka radna mesta i poslovi svakako ugasiti. 

Poslovi za koje bi se sada reklo da se vidi da će biti ugroženi, odnosno da neće biti ugroženi, možda se za godinu i po dana dana ispostavi da bude ipak drugačije, s obzirom na brze promene u doba digitalizacije. 

"Zamislite samo kako bih na to pitanje odgovorio pre godinu i po dana kada realno nije bilo Chat GPT-a u javnom diskursu, a kako bih odgovorio sada. Ako uzmemo to kao nešto što je parametar, onda do sledećih godinu i po dana takođe može da dođe do velike promene u smislu šta mogu novi kapaciteti ili prošireni kapaciteti da budu alati koje koristimo u tom trenutku", rekao je za Euronews Srbija Nebojša Bjelotomić iz Inicijative Digitalna Srbija.

Ekonomista i urednik publikacije "Strateo" Saša Đogović navodi da su četvrta i peta industrijska revolucija dovele do programera i podržavalaca korisnika usluga, kao i mnogih drugih raznih radnih mesta. 

"Neka radna mesta će se sa razvojem veštačke inteligencije svakako zatvarati, ali će se otvarati nova jer treba i opsluživati tu veštačku inteligenciju, imati i monitoring nad njom, organizaciju rada. Neka radna mesta će nestajati, druga će se otvarati. Za to treba biti spreman, ići u korak sa svetom, ne zaostajati kako i konkurentski položaj privrede ne bi zaostajao za drugima", rekao je Đogović za Euronews Srbija.

Kako ćemo "(do)živeti" razvoj veštačke inteligencije

Đogović kaže da će veštačka inteligencija u nekim segmentima poslovanja i u proizvodnim procesima sigurno zameniti ljude, dok bi čovek sa druge strane bio taj koji bi upravljao veštačkom inteligencijom, pohranjivao i davao joj podatke, kako bi ih veštačka inteligencija sublimirala i na kraju izbacivala finalni rezultat. 

Đogović, međutim, naglašava da veštačka inteligencija može biti zlopotrebljena i dovesti do dezinformacija i da je zato potrebno da postoje određeni monitoring i kontrola nad tim procesima kako ne bismo završili u Orvelovskom svetu. 

"Bitno je stvoriti uslove da veštačka inteligencija ne bude zloupotrebljena kroz propagandu, na primer dezinformisanje, kroz plagiranje, nego da bude korišćena kako bi se poboljšao kvalitet života i kvalitet privrede. U tom smislu mora da se zadovolje etički principi kroz usvajanje veštačke inteligencije, a u svakom slučaju ona će sigurno imati u budućnosti svoju namenu, odnosno svrhu i u nameskoj industriji, raznim proizvodnim ciklusima, sferama, u kreiranju možda nekih proizvoda, dizajniranju, koncipiranju, možda i u konsaltingu. Svakako će biti dopunjujući faktor, ali neće biti isključivo taj element koji će raditi taj posao", rekao je on. 

Đogović kaže da to znači da će u nekim elementima ili sferama biznisa dopunjavati čoveka, davati mu dodatne smernice koje čovek možda ne vidi, na osnovu čega bi mogao da razmisli o tome kakvi su predlozi veštačke inteligencije, dok u nekim segmentima može u potpunosti da zameni čoveka. 

Tanjug/AP/Michael Dwyer

 

Kako njena primena bude ulazila u pojedine biznise, Đogović kaže da će biti definisani novi poslovi koji će se otvarati kroz opsluživanje same veštačke inteligencije.  

"Negde će biti komplementarna, neće zamenjivati ljude, nego će biti dodatna alatka u poslovanju, pomoćno sredstvo, dok će u nekim slučajevima zaista i zameniti ljude, naročito u nekim proizvodnim, organizacionim aspektima. I onda ostaje da se vidi kako da se dođe do određene prekvalifikacije, kako bi ta radna snaga našla neke druge pozicije koje veštačka inteligencija neće pokrivati", dodaje Đogović. 

Bjelotomić kaže da će se otvarati i nove pozicije jer će se, objašnjava, sa tom efikasnošću i produktivnošću, tražiti način da se dodatno uposle postojeće pozicije. 

"Produktivnost koja je do sada nastajala kroz tehnološki napredak, šta god neki pričali, nije da nas je baš potpuno oslobodila da ne radimo. Internet revolucija ili revolucija koja je zasnovana na funkcionalnosti jednog pametnog mobilnog, koliko smo tu nekih stvari izgubili, a koliko smo dobili novih poslova. Slično će biti i sa veštačkom inteligencijom. Ovo je samo treća u nizu velikih tehničkih promena koja su vezane za digitalizaciju", rekao je Bjelotomić.

On kaže da je mobilni telefon već mnogo toga počeo da menja, ali da nam je pametni telefon dao mogućnost da imamo kameru, da dobijemo mejlove i da gledamo internet sa uređajem koji nam je u džepu. 

"Promenio je to kako izgleda kancelarija, promenio je kako izgleda naša dostupnost, promenio je to u smislu šta sve možemo da imamo na sopstvenom dlanu. Mobilni telefon je sam po sebi već unapredio mnogo toga, a tek pametni telefon sa kojim je Stiv Džobs izašao na scenu 2008, nema tu mnogo godina. Internet od devedesetih, pametni telefon, odnosno taj neki vrhunac razvoja mobilne tehnologije krajem 2010. godine, sad imamo veštačku inteligenciju, skokovit razvoj poslednjih pet do sedam godina", rekao je Bjelotomić.

Gde je čovek nezamenjiv?

Čovek ne može da bude zamenjen, na primer, u konsaltingu i u toj oblasti, kaže Đogović, veštačka inteligencija može da bude dopunjujuće sredstvo.  

On objašnjava da čovek na kraju donosi odluku o poslovanju i organizaciji rada, ali mu veštačka inteligencija može biti dopunsko sredstvo kod marketing strategije i reklama. 

Đogović kaže da i u vojnoj industriji veštačka inteligencija može biti dopunsko sredstvo. 

"Suštinski, veštačka inteligencija i treba da bude to sredstvo koje će da dopuni određene praznine ili neko eventualno 'slepilo' kod čoveka kako bi unapredila njegov biznis, njegovo poslovanje ili davala mu više informacija ili mogućnosti do donošenja određenih poslovnih odluka", rekao je on. 

Prema njegovim rečima, veštačka inteligencija svakako može da unapredi kvalitet života i poslovanja, da donese neke nove ideje i usmeri čoveka na neke stvari na koje možda nije dovoljno obratio pažnju prilikom donošenja određenih odluka.

"U proizvodnim procesima veštačka inteligencija je ta koja više može da sugeriše kod donošenja određenih odluka, ali svakako to neće biti robot koji će zameniti čoveka na proizvodnoj traci. Veštačka inteligencija je više vezana za pametno rezonovanje na bazi informacija kojima će ona biti pohranjena", rekao je on.

Da će pod uticajem veštačke inteligencije biti najveći broj specifičnih zanimanja koja traže ljudsku kreativnost smatra Nebojša Bjelotimić. 

Unsplash

 

"Ljudi će uz pomoć veštačke inteligencije, odnosno alata zasnovanih na veštačkoj intelegenciji biti efikasniji, ali ne možemo govoriti o zameni čoveka, jer to je trenutno previše ambiciozno", rekao je Bjelotomić. 

On je naveo da je eksperiment u kojem je dat jedan od kompleksnijih programerskih zadataka senior programeru pokazao da će veštačka inteligencija biti još jedna faza u unapređenju ljudske produktivnosti. 

"Senior programeru je trebalo sat vremena da to isprogramira kako treba. Onda su dali nekom drugom da to uradi, a pošto taj drugi ne zna koje pitanje da postavi GPT-u, zaključili su da ipak neko sa takvim znanjima mora da postavi pitanja, pa je onda ta ista osoba, odnosno senior programer postavljao pitanje GPT-u. Trebalo mu je pet promptova i 15 minuta da dođe do istog autkoma, istog izlaza kao njegovo programiranje bez bilo kakve pomoći. Zaključak tog eksperimenta je da će neko ko zna, znači mora biti neki senior programer, uz pomoć chat GPT-a biti efikasniji. Senior programer nam je i dalje potreban tako da se ne može pričati o nekoj zameni ili nestajanju pozicije programera", rekao je Bjelotomić. 

Komentari (0)

Biznis