Beograd udvostručuje kapacitete za pristajanje kruzera: Glavni grad dobija i dve ekskluzivne marine
Komentari
09/08/2025
-18:02
Srbija beleži porast broja turista koji u našu zemlju dolaze kruzerima. Kako bi se odgovorilo na kontinuirani povoljan trend, biće prošireno pristanište u Beogradu. Time će biti udvostručeni kapaciteti za prijem kruzera. Osim proširenje Beogradskog pristaništa, glavni grad će dobiti i dve ekskluzivne, moderne marine, u okviru projekta "Beograd na vodi", kažu za Euronews Srbija u Agenciji za upravljanje lukama. Postavlja se pitanje kako će izgledati pristanište u Beogradu i kako će se Srbija pozicionirati u evropskoj mreži rečnih krstarenja.
Srbija je treća zemlja u Dunavskom regionu po broju putnika koji dolaze sa kruzera, a u Agenciji navode da je primetan i stalan trend rasta interesovanja za pristajanja u našoj zemlji.
Ovogodišnja nautička sezona počela je rastom.
Tako je do 1. jula Agencija za upravljanje lukama evidentirala 660 pristajanja kruzera i 96.885 putnika, što je povećanje od 4,6 odsto u broju pristajanja i 9,4 odsto u broju putnika u odnosu na prvih šest meseci prošle godine.
Na međunarodnom putničkom pristaništu u Beogradu ostvareno je 245 pristajanja, a u Novom Sadu 159.
U Donjem Milanovcu zabeleženo je 126 pristajanja, u Golupcu 90 i u Zemunu 27 pristajanja.
U dosadašnjem periodu kruzing sezone na pristaništu u Kladovu ostvareno je šest pristajanja.
Beogradsko pristanište je i ove godine najprometnije po broju iskrcanih putnika – 36.396.
Prema dosadašnjim pokazateljima, očekuje se da će se u tekućoj nautičkoj sezoni nastaviti rast broja pristajanja i putnika koji Srbiju obilaze sa reka.
"Srbija će učvrstiti svoju ulogu u evropskoj mreži rečnih krstarenja"
U Agenciji navode da će proširenje lučkog područja međunarodnog putničkog pristaništa u Beogradu udvostručiti kapacitete za prijem kruzera.
profimedia
Pristanište će imati četiri plutajuća objekta, a posebnu vrednost daće mu uvođenje sistema za snabdevanje plovila električnom energijom sa obale.
"Ova savremena tehnologija omogućiće značajno smanjenje emisije štetnih gasova i buke, i evropskom regulativom je prepoznata kao potreba, u cilju ozelenjavanja vodnog transporta. Na taj način se Beograd svrstava među najmodernije i ekološki najodgovornije rečne turističke centre u Evropi, budući da je ovakav sistem dostupan još samo na dva evopska pristaništa. Očekuje se da će pristanište prve kruzere dočekati u nautičkoj sezoni 2027. godine", navode u Agenciji.
Novi kapaciteti će, kako kažu u Agenciji, podstaći ekonomski i turistički razvoj, omogućiti prijem većeg broja posetilaca i dodatno afirmisati Beograd kao vodeću destinaciju za krstarenja.
Proširenje pristaništa predstavlja važan korak u razvoju putničkog rečnog saobraćaja kroz Srbiju, jer odgovara i na kratkoročne i na dugoročne potrebe - povećan kapacitet za kruzere, ekološki prihvatljiva rešenja i nove sadržaje za turiste.
U Agenciji naglašavaju da će kombinovanjem moderne infrastrukture i održivih tehnologija, Srbija učvrstiti svoju ulogu u evropskoj mreži rečnih krstarenja.
Gde će biti nova pristaništa
U Srbiji je trenutno otvoreno deset međunarodnih putničkih pristaništa.
TANJUG/MGSI/Predrag Mitić
Sedam se nalazi na Dunavu: Novi Sad, Zemun, Smederevo, Kostolac, Golubac, Donji Milanovac i Kladovo, a tri se nalaze na Savi: Beograd, Sremska Mitrovica i Šabac.
"Naša zemlja, koja ima značajne nautičke potencijale i kroz koju protiču dve međunarodne reke – Dunav i Sava, pre 20 godina imala je jedno pristanište, i to u Beogradu. Tokom protekle decenije posebna pažnja posvećena je razvoju infrastrukture za kruzing, te se danas sa deset lokacija povezujemo sa celim svetom, budući da na naša pristaništa dolaze putnici iz Severne i Južne Amerike, Zapadne Evrope, Azije", kažu u Agenciji.
Kada je reč o daljim planovima, očekuje se da će u narednom periodu biti izgrađena i otvorena još četiri međunarodna putnička pristaništa na Dunavu - u Apatinu, Banoštoru, Sremskim Karlovcima i Ramu.
"Srbija će, tako, imati 14 međunarodnih putničkih pristaništa i time ćemo u potpunosti zaokružiti infrastrukturu za kruzing u našoj zemlji", navode u Agenciji.
Kakvi su planovi za marine?
Da je nautika perspektivan segment evropske privrede koji zapošljava više od 300.000 ljudi i ima značajan uticaj na ekonomski rast i održivi razvoj navode u Agenciji.
Procenjuje se da u Evropi, na svakih novih 25 vezova u marini nastaje jedno radno mesto.
"Prepoznali smo značaj koji marine imaju za privredu i razvoj ekskluzivne nautičke ponude naše zemlje, i u želji da nautičke potencijale približimo ljubiteljima plovidbe koji bi sopstvenim ili iznajmljenim plovilima obilazili Srbiju, inicirali smo kapitalni projekat 'Zaplovi Srbijom'. Cilj projekta je izgradnja nedostajuće nautičke infrastrukture – marina i pristaništa, ali i afirmacija linijskog i kanalskog saobraćaja. Projekat se realizuje već dve godine, a u tom periodu ostvaren je niz rezultata kada su marine u pitanju", kažu u Agenciji.
Tako je, kako dodaju, započeta prva faza izgradnje marine u Velikom Gradištu, a Agencija je prošle godine uspešno realizovala investiciju u čišćenje akvatorije buduće marine u Smederevu.
TANJUG/MGSI/Predrag Mitić
Planirano je da se u narednom periodu sprovede projekat čišćenja akvatorije i na prostoru buduće marine u Kladovu.
"Pored toga, proglašeno je i lučko područje marine u Bezdanu, kod Sombora, čime su se stvorili uslovi za dalju realizaciju ovog infrastrukturnog projekta. Podjednako je bitno i to da su tokom dosadašnjeg sprovođenja projekta nautički potencijali naše zemlje postali vidljiviji široj javnosti", navode u Agenciji.
Kada je reč o Beogradu, glavni grad će dobiti dve ekskluzivne, moderne marine, u okviru projekta "Beograd na vodi" sa značajnim kapacitetima za pristajanje plovila.
"Njihova zaleđa biće obogaćena atraktivnim komercijalnim sadržajima, nudeći tako iskustvo uporedivo sa onim u vodećim rečnim marinama u Evropi", naglašavaju u Agenciji.
Agencija nabavila dron
Vodni saobraćaj i lučka delatnost, u cilju modernizacije i bolje iskorišćenosti, sve više zahtevaju primenu novih tehnologija radi veće bezbednosti, efikasnosti i zaštite životne sredine.
U tom kontekstu, posebno mesto zauzimaju dronovi.
"Oni omogućavaju brzo i precizno snimanje teško dostupnih područja, što znatno ubrzava donošenje odluka i štedi vreme i resurse. Agencija je uvela modernu tehnologiju u svoj rad, prepoznajući značaj primene dronova u oblasti planiranja i razvoja lučke infrastrukture. Tokom prethodne godine nabavljen je jedan bespilotni vazduhoplov, koji će biti korišćen za mapiranje postojećih i potencijalnih lučkih područja širom Srbije", navode u Agenciji.
Kako dodaju, podaci dobijeni ovom metodom imaće značajnu ulogu u unapređenju lučke infrastrukture – kako u postojećim lukama i terminalima, tako i u okviru budućih investicionih projekata usmerenih ka otvaranju novih kapaciteta.
Pored toga, prateći strateške ciljeve Vlade Srbije u oblasti digitalizacije i modernizacije javne uprave, Agencija je u svoj rad uvela više savremenih IT rešenja. Među njima se izdvajaju Portal elektronskih prijava i sistem robotske automatizacije procesa (RPA). Putem portala omogućeno je elektronsko podnošenje prijava za naplatu naknada i automatsko izdavanje rešenja, u realnom vremenu, uz tehničku podršku zaposlenih. Na taj načinštedi se vreme, smanjuju administrativni troškovi i unapređuje efikasnost rada", kažu u Agenciji.
Kako dodaju, više od 98 odsto prijava Agenciji stiže elektronskim putem, čime se gotovo u potpunosti prešlo na bezpapirno poslovanje.
Sa druge strane, sistem RPA preuzima rutinske, ponavljajuće zadatke, ostavljajući zaposlenima više prostora za stručni i analitički rad, navode u Agenciji.
Komentari (0)