Nekretnine

Rekordan rast cene građevinskog zemljišta u jednom gradu u Srbiji: Skok veći od 800 odsto, ali šta je na to uticalo

Komentari
Rekordan rast cene građevinskog zemljišta u jednom gradu u Srbiji: Skok veći od 800 odsto, ali šta je na to uticalo
TANJUG/ STRAHINJA ACIMOVIC - Copyright TANJUG/ STRAHINJA ACIMOVIC

veličina teksta

Aa Aa

Prosečna cena prometovanog građevinskog zemljišta na teritoriji Srbije u prvom polugodištu ove godine iznosila je 1.432 evra po aru. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u odnosu na isti period prethodne godine, prosečna cena bila je niža za 2,8 odsto. Cene građevinskog zemljišta u Vršcu zabeležile su najveći međugodišnji rast i to čak 834,56 odsto, pa je tako prosečna cena prometovanog građevinskog zemljišta u tom gradu iznosila 4.941 evro po aru. Međutim, ovako visok procenat ne odražava nužno opšti trend rasta cena na lokalnom tržištu, budući da su na rezultat značajno uticale dve kupoprodajne transakcije koje su obuhvatile više od 200 parcela u urbanom delu.

Ovakav skok izdvojio je Vršac na tržištu nekretnina i otvorio pitanje da li iza velikog interesovanja za građevinsko zemljište stoje najave novih investicija i razvoja većih projekata.

Prema podacima za prvu polovinu 2026. godine, značajan rast cena građevinskog zemljišta zabeležen je i u Pančevu i Požarevcu, gde je iznosio oko 75 odsto.

S druge strane, u Beogradu je evidentiran pad od 20 odsto, a u Nišu od 28 odsto. 

Stručnjak za tržište nekretnina Ervin Pašanović kaže za Euronews Srbija da ovakve statističke podatke treba posmatrati oprezno, jer prosečne cene ne oslikavaju uvek stvarno stanje na lokalnim tržištima, posebno kada pojedinačne, velike transakcije značajno utiču na konačan rezultat.

"Cena građevinskog zemljišta u Srbiji se još uvek formira slobodno, na osnovu ponude i potražnje. Uvek postoje takozvani pikovi, odnosno iznenadna odstupanja od proseka. U ekonomskim analizama najviše i najniže cene se često eliminišu kako bi se dobio realniji, ponderisani prosek", kaže Pašanović i objašnjava da najviša i najniža cena ne predstavljaju realno stanje na tržištu.

Upravo bi kupovina više od 200 parcela u Vršcu mogla da bude jedan od primera takvog odstupanja, navodi on i dodaje da ovako velika transakcija svakako ukazuje na interesovanje za građevinsko zemljište u ovom gradu.

 

TANJUG/ STRAHINJA ACIMOVIC

 

Pašanović smatra da Vršac ima potencijal da privuče veće investicione projekte, zahvaljujući svom položaju, ali i mogućnostima za razvoj različitih poslovnih i stambenih sadržaja.

"Vršac ima vrlo lep položaj i lep je grad. Može da bude zanimljiv i za neke veće projekte, posebno ako neko planira da napravi neki data centar ili IT centar u okolini, pa da se za buduće zaposlene obezbedi stambeni prostor, ili da se razvije poslovni i maloprodajni park. Moguće je da iza kupovine većeg broja parcela stoji neki veći projekat, ali sam siguran da ćemo uskoro saznati", navodi Pašanović.

Investitori sve više gledaju i manje gradove

Rast cena u Vršcu nije izolovan slučaj, već se uklapa u širi trend sve većeg interesovanja investitora za gradove van Beograda.

Pančevo, Požarevac, Novi Sad, Niš, Subotica, Kragujevac, Kraljevo, ali i Leskovac i Vranje, sve češće se pojavljuju na investicionoj mapi građevinskog tržišta.

Prema rečima Pašanovića, manje sredine mogu da ponude prednosti koje su u velikim gradovima sve teže dostupne kao što su jednostavnija administracija, brže dobijanje dozvola, manja konkurenciju i mogućnost da se projekti realizuju u kraćem roku.

"Pokazalo se da su projekti razvijani u Kraljevu i Kragujevcu doneli dobar povraćaj na investiciju. Novi Sad, Niš i Subotica takođe dobro funkcionišu, a i u Leskovcu i Vranju postoje odlični projekti. Cena kvadrata novogradnje u Leskovcu, prema mojim procenama, već je prešla 2.000 evra", ističe Pašanović.

On je dodao da investitori sve više vode računa o tome koliko brzo mogu da ulože i vrate novac, završe jedan projekat i pređu na sledeći i da upravo zato gradovi sa manjom konkurencijom i prostorom za širenje postaju sve interesantniji.

Zašto cena placa ne zavisi samo od lokacije?

Na vrednost građevinskog zemljišta ne utiču samo njegova lokacija i površina.

Pašanović kaže da važnu ulogu imaju urbanistički uslovi, mogućnost izgradnje, rešeni imovinsko-pravni odnosi, infrastruktura, ali i potencijalna prodajna cena budućeg objekta.

On objašnjava da cena građevinske parcele često predstavlja između 18 i 25 odsto očekivane prodajne vrednosti budućeg objekta.

TANJUG/ Narodna skupština Repulike Srbije/ Peđa Vučković

 

"Ako neko čuje da je u njegovom kraju neko prodao zemljište po visokoj ceni, može da pomnoži mogući optimalni broj kvadrata i na osnovu toga odredi cenu. Međutim, to u praksi nije tako jednostavno. Ljudi mogu da precene vrednost svoje parcele i onda dugo čekaju kupca", objašnjava on.

Dodatni izazov, kako je on naveo, predstavlja i činjenica da razvoj jednog građevinskog projekta, od kupovine zemljišta do početka gradnje, najčešće traje od tri do pet godina, a ponekad i duže i da je potrebno uskladiti urbanističke uslove, izraditi idejno rešenje, pronaći investitore i izvođače radova, a zatim organizovati prodaju i samu izgradnju.

Osim toga, kaže Pašanović, današnji kupci ne traže samo kvadrat stana na dobroj lokaciji, već i kvalitet okruženja - blizinu škola, prodavnica, zelenih površina, parkinga, sadržaja za decu i kućne ljubimce, kao i dobru saobraćajnu povezanost.

Beograd nije jedino tržište, ali ni statistika ne govori celu priču

Iako zvanični podaci pokazuju pad cena građevinskog zemljišta u Beogradu, Pašanović smatra da bi za realniju sliku bilo potrebno analizirati promet po gradskim opštinama i kvalitetu parcela koje su bile predmet prodaje.

Kako navodi, moguće je da je u posmatranom periodu više zemljišta prometovano na širem gradskom području, poput Zvezdare, Palilule i Rakovice, dok je učešće parcela na najtraženijim lokacijama, poput Vračara i Starog grada, bilo manje.

"Ono što vidim na terenu jeste da cene građevinskih parcela u Beogradu ne padaju. Ono što je skoro realizovano prodaje se po višim cenama nego prošle godine kada je reč o građevinskim parcelama. Verovatno je struktura prometa drugačija i zato statistika pokazuje drugačiju sliku“, kaže Pašanović.

U Beogradu je, dodaje, sve teže pronaći kvalitetnu građevinsku parcelu, posebno za manje i srednje projekte. Problem često predstavljaju nerešeni imovinsko-pravni odnosi, komplikovana dokumentacija i nedostatak zemljišta koje može brzo da uđe u proces izgradnje.

Bonus video: 

 

Komentari (0)

Biznis