Evropa

Oružje koje je privuklo međunarodnu pažnju: Šta su pomorski dronovi i kakva je njihova uloga u ratu u Ukrajini?

Komentari

Autor: Euronews Srbija, BBC, Skaj njuz

18/08/2023

-

18:59

Oružje koje je privuklo međunarodnu pažnju: Šta su pomorski dronovi i kakva je njihova uloga u ratu u Ukrajini?
Oružje koje je privuklo međunarodnu pažnju: Šta su pomorski dronovi i kakva je njihova uloga u ratu u Ukrajini? - Copyright Tanjug/AP Photo, File

veličina teksta

Aa Aa

Poslednjih nedelja, nekoliko puta smo mogli da čujemo izjave ruskih zvaničnika o tome da Ukrajina napada plovilima koja se nazivaju "pomorski dronovi".

Prema poslednjem saopštenju ruskog ministarstva odbrane, ukrajinske snage pokušale su na ovaj način da napadnu brodove Crnomorske flote i sinoć, 237 kilometara jugozapadno od Sevastopolja.

Kako je prenela agencija Tas, rusko ministarstvo je saopštilo da su pomorski dron uništili jedna fregata i jedan patrolni brod, pre nego što je stigao do cilja.

Pre par nedelja, stigli su izveštaji da je ruski tanker pogođen takođe pomorskim dronom u Crnom moru, a ukrajinski obaveštajni zvaničnici su ovo potvrdili. 

Takođe, 4. avgusta, Rusija je saopštila da je odbijen napad pomorskim dronom na baze u regionu.

Dok su bespilotne letelice već dobro ustanovljena taktika, i korišćene su uz velike rezultate od početka rata u Ukrajini, ovaj novi oblik pomorske tehnologije dobija sve više na zamahu. Kako stručnjaci smatraju, može promeniti budućnost pomorskog ratovanja.

Šta su pomorski dronovi?

Pomorski dronovi su mala plovila bez posade. Za razliku od vazdušnih dronova, funkcionišu na površini vode ili ispod nje. 

Postoji mnogo termina koji se koriste za njihovo opisivanje, uključujući "čamce dronove", "brodove dronove", kao i "površinska bespilotna plovila".

Dolaze u svim oblicima i veličinama, i koriste se za različite zadatke, uključujući praćenje životne sredine. Naravno, mogu se koristiti i u vojne svrhe, kao što je čišćenje mina, vršenje nadzora ili detoniranje u blizini ciljeva poput neprijateljskih brodova.

Nekoliko pomorskih dronova je snimljeno od početka rata, uključujući i onaj koji je navodno izbio na obale Krima, poluostrva koje je Rusija okupirala. 

"U pitanju je nova tehnologija, i pomorski dronovi dugi su svega nekoliko metara, a mogu nositi više od pola tone eksploziva. Veoma su potentni", rekao je za "Skj njuz" profesor odbrambene analize, Majkl Klark.

Pored dronova koji rade na površini vode, Ukrajina je nedavno predstavila prototip bespilotnog, podvodnog drona pod nazivom Toloka TLK-150.

Kako rade i koliko koštaju?

Uobičajene karakteristike pomorskih dronova uključuju ugrađene eksplozive i kamere koje emituju slike onome ko ih kontroliše. 

"Ciljevi velikog dometa su obično unapred programirani u dronove, kada se porinu. Zatim ih daljinski vodi čovek, dok se približavaju meti", objašnjava Sidart Kaušal iz istraživačkog centra za odbranu RUSI.

Neki ukrajinski pomorski dronovi su razvijeni uz pomoć kampanja za prikupljanje sredstava, i obično se prave od "gotovih" komponenti koje se koriste za komercijalnu, a ne vojnu upotrebu, dodaje Kaušal.

Ruski mediji i blogeri tvrde da je Rusija ovo oružje koristila i u napadu na most u lučkom gradu Odesi. Međutim, BBC navodi da ne može ovo da potvrdi jer nisu videli nikakve dokaze koji bi takve tvrdnje potkrepili. 

Koliko pomorskih dronova ima Rusija, a koliko Ukrajina, nije poznato. Takođe, nije jasno ni koliko koštaju, ali jedan dron za koji je ukrajinska vlada rekla da ga poseduje košta oko 250.000 dolara, što je i dalje jeftinije od mnogih tipova raketa dugog dometa.

Pomorski dronovi se, takođe, mogu rasporediti brzo i bez potrebe za potpuno obučenom posadom.

"Čak i ako presretnete mnogo jeftinih plovila, dovoljno je da jednom naletite na mnogo skuplji objekat koji ćete uništiti, i onda je dron sam sebe isplatio", objasnio je Kaušal.

Kada su korišćeni protiv Rusije?

Istraživanje koje je obavio britanski javni servis, sugeriše da je Ukrajina izvela najmanje 12 napada pomorskim bespilotnim letelicama, gađajući vojne brodove, rusku pomorsku bazu u Sevastopolju i luku Novorosijsk. 

Ovo je zasnovano na izjavama ruskih i ukrajinskih vlasti i izveštajima lokalnih medija, a ukrajinski odbrambeni izvori rekli su za CNN da su pomorski dronovi korišćeni i u napadu na Kerčki most u julu.

Neki napadi su bili daleko od ukrajinskih obala, pa su se u maju tako pojavili snimci koji pokazuju kako se dronovi približavaju ruskom brodu za prikupljanje obaveštajnih podataka zvanom "Ivan Kurs". Međutim, nije bilo jasno da li je brod oštećen.

Rusija kaže da se incident dogodio oko 140 kilometara severno od Bosforskog moreuza, odnosno oko 190 kilometara daleko od ukrajinske obale, što sugeriše da ovi dronovi potencijalno mogu da putuju na velike udaljenosti.

Kako je profesor Klark rekao za "Skaj njuz", zanimljive su razdaljine koje ovi dronovi mogu da pređu.

"Ukrajinci mogu da ih pošalju samo iz Odese ili Mikolajeva, jer ostatak obale ne kontrolišu. Novorosijsk, luka koja je napadnuta, nalazi se oko 750 km daleko. U pitanju su mali robotski brodovi, i način na koji ih Ukrajinci šalju tako daleko, koji god bio, veoma je pametan", kaže Klark.

Kakav uticaj imaju na rat?

Ukrajinsko raspoređivanje pomorskih dronova, po relativno niskoj ceni, označava novu eru za pomorsko ratovanje. Prema nekim analitičarima, ova taktika predstavlja sve veći rizik za Rusiju.

U poređenju sa pomorskim brodovima, dronove je teže otkriti na radaru, jer putuju nisko i prave daleko manje buke.

"Mada Ukrajina nema značajno razvijenu mornaricu, njene pomorske bespilotne letelice su sprečile Rusiju da preuzme potpunu kontrolu nad Crnim morem", kaže Katažina Zisk, profesorka na Norveškom institutu za odbrambene studije.

Napad na rusku pomorsku bazu u Sevastopolju, oktobra 2022. godine, bio je prvi u istoriji koji je koristio i morske i vazdušne bespilotne letelice. 

Najmanje tri ruska broda su oštećena u napadu, kako je preneo "GeoConfirmed", a od tada je Rusija značajno pojačala odbranu oko baze, prema nedavnim satelitskim snimcima.

Međutim, pomorski dronovi i dalje imaju neke nedostatke. Senzori mogu imati usko vidno polje, što otežava praćenje pokretnih ciljeva bez tačnih podataka o lokaciji, ili uočavanje kamufliranih brodova.

Onima sa ugrađenim kamerama, takođe, neophodna je stalna komunikacija sa kontrolorom da bi se usmerili ka meti, tako da bi bilo kakvi problemi sa prenosom slike ugrozili misiju.

"Još uvek nije došlo do revolucije, u eksperimentalnoj smo fazi. Bez obzira na to, ukrajinska strategija je privukla međunarodnu pažnju i tera druge mornarice da razviju ovakve sisteme", navela je Zisk.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa