Nauka

Rešena vekovna misterija "zvezdanih dina": Otkriveno koliko su stare i zašto se kreću po pustinji

Komentari

Autor: BBC

04/03/2024

-

09:47

Rešena vekovna misterija "zvezdanih dina": Otkriveno koliko su stare i zašto se kreću po pustinji
Profimedia - Copyright Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Prvi put je izračunata starost jednog od najvećih i najsloženijih tipova peščanih dina na planeti.

Zvezdane dine - ili piramidalne dine - nazvane su po svojim karakterističnim oblicima i dostižu stotine metara visine.

Nalaze se u Africi, Aziji i Severnoj Americi, kao i na Marsu - ali stručnjaci sve do sada nisu mogli da odrede vreme njihovog nastanka.

Konačno, naučnici otkrili da je dina po imenu Lala Lalia u Maroku nastala pre 13.000 godina.

Za sve su krivi vetrovi

Zvezdane dine nastaju suprotnim vetrovima koji menjaju pravac. Razumevanje njihovog nastanka i starosti pomaže naučnicima da razumeju te vetrove i da odgonetnu klimu tog doba, kaže profesor Džef Duler sa Univerziteta Aberistvit, koji je objavio istraživanje sa profesorom Čarlsom Bristouom sa Univerziteta Birkbek.

Lala Lalia (autohtono ime Amazigha znači najviša sveta tačka) nalazi se u peščanom moru Erg Čebi na jugoistoku Maroka. Visoka je 100 metara i široka 700 metara, sa kracima koji se zvezdasto šire.

Profimedia

 

Nakon svog prvobitnog formiranja, prestala je da raste oko 8.000 godina, a zatim se brzo proširila u poslednjih nekoliko hiljada godina.

Obično se pustinje mogu identifikovati u geološkoj istoriji Zemlje, ali do sada ne i zvezdane dine. Profesor Duler kaže da je to možda zato što su toliko velike da stručnjaci nisu shvatili da gledaju u jednu posebnu dinu.

- Ovi nalazi će verovatno iznenaditi mnoge ljude jer možemo da vidimo koliko se brzo formirala ova ogromna dina i da se kreće preko pustinje oko 50 cm godišnje - dodaje on.

Luminiscenciono datiranje

Naučnici su koristili tehniku zvanu luminiscenciono datiranje da bi utvrdili starost zvezdane dine.

Metoda izračunava kada su zrnca peska poslednji put bila izložena dnevnoj svetlosti.

Uzorci peska uzeti su u mraku iz Maroka i analizirani u laboratoriji u uslovima slabog crvenog svetla, slično staromodnoj fotografskoj radionici.

Profesor Duler opisuje mineralna zrnca u pesku kao "male punjive baterije". Oni skladište energiju unutar kristala koja dolazi od radioaktivnosti u prirodnom okruženju.

Što je pesak duže zakopan pod zemljom, to je više izložen radioaktivnosti i više energije akumulira.

Profimedia

 

Kada se zrna izlože u laboratoriji, oslobađaju energiju u svetlosnom obliku i naučnici mogu da izračunaju njihovu starost.

- U našoj mračnoj laboratoriji vidimo svetlost iz ovih zrna peska. Što je svetlost svetlija, to su zrna sedimenta starija i to je duže vreme od kada su zakopana - kaže profesor Duler.

Drugi primeri ovih ogromnih dina uključuju Star Dune u Koloradu, Severna Amerika, koja je najviša dina u Sjedinjenim Državama, koja ima 225 metara od osnove do vrha.

Penjanje na ove dine je težak posao, objašnjava profesor Duler. 

- Dok se penjete, dva koraka se popnete i jedan skliznete nazad. Ali vredi – apsolutno su prelepe sa vrha - kaže on.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Magazin