Nauka

Luka Smiljanić niže uspehe iz fizike: Želi da studira na Kembridžu i sanja o razvoju fuzionih reaktora

Komentari
Luka Smiljanić niže uspehe iz fizike: Želi da studira na Kembridžu i sanja o razvoju fuzionih reaktora
Luka Smiljanić niže uspehe iz fizike: Želi da studira na Kembridžu i sanja o razvoju fuzionih reaktora - Copyright Tatyana Tomsickova / Alamy / Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Učenik Matematičke gimnazije u Beogradu Luka Smiljanić osvojio je srebrnu medalju na međunarodnom takmičenju iz fizike Physics Cup 2026, na kojem je učestvovalo više od 2.000 takmičara iz 104 zemlje. Uspešnu takmičarsku godinu nastavio je osvajanjem zlatne medalje na Internacionalnoj olimpijadi iz fizike u Antaliji, u Turskoj.

Smiljanić je u razgovoru za Euronews Srbija govorio o izazovima takmičenja, dugotrajnim pripremama, planovima za nastavak školovanja i želji da se u budućnosti bavi elektroinženjeringom i primenom fizike u razvoju fuzionih reaktora.

„Ovo nije takmičenje koje traje jedan ili dva dana, nego traje par meseci. Zadaci nekad ne mogu da se reše ni po nekoliko dana, pa bi neko izgubio volju da uopšte radi na njima. Mene je to nekako držalo da radim još više i da se još više spremam. Na kraju je sve ispalo sjajno“, rekao je Smiljanić u emisiji "Hajde da razgovaramo".

Euronews Serbia

Kako je objasnio, Physics Cup razlikuje se od uobičajenih olimpijada iz fizike po konceptu i težini zadataka. Takmičenje je osmišljeno tako da učesnici imaju više vremena za rešavanje problema, a u obzir se uzima i brzina kojom dolaze do rešenja.

„Možda mi je najzahtevnije bilo da balansiram tačnost rešenja i vreme koje ću provesti na njemu. Ako se previše usredsredim na to da rešenje bude 100 odsto tačno, to može da traje mnogo više dana i mogu da izgubim neke poene na vremenu. Nisam mogao da pošaljem netačno rešenje, tako da sam morao da kombinujem ta dva aspekta“, naveo je on.

Dodao je da su mu prethodno znanje iz fizike, uključujući oblasti koje prevazilaze srednjoškolski program, ali i upornost u pronalaženju što boljih i kraćih rešenja, pomogli da ostvari rezultat.

„Dešavalo mi se da sedim po dva sata u svojoj sobi i samo razmišljam o tome koje bi bolje rešenje moglo da se pronađe. Iskreno, mislim da mi je to najviše pomoglo da dođem do ovog rezultata“, rekao je Smiljanić.

Želi da studira na Kembridžu ili MIT-ju

Iako je fizika oblast u kojoj je već ostvario zapažene rezultate, Smiljanić kaže da se trenutno najviše interesuje za inženjering, posebno elektroinženjering. Voleo bi da nastavi studije na nekom od prestižnih univerziteta u Evropi ili svetu, poput Kembridža ili Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT).

„Sada radim na tome da što bolje pripremim prijave za te fakultete i nadam se da ću dobiti neku ponudu od njih, pa da vidimo kako će se dalje razvijati moje školovanje“, naveo je učenik Matematičke gimnazije.

Njegova interesovanja ne završavaju se na fizici. Smiljanić se tekvondoom bavi od treće godine, a u slobodno vreme voli i da slika.

Kako je objasnio, borilački sportovi i slikanje predstavljaju važan deo njegovog života van nauke. Slikanje mu, kaže, pomaže da se opusti i usmeri razmišljanje na nešto drugačije od fizike.

Euronews Srbija

 

Na pitanje kako uspeva da uskladi školske obaveze, pripreme za takmičenja i hobije, odgovorio je da je najvažnije baviti se onim što čoveka ispunjava.

„Moj najveći savet bio bi da svako radi ono što voli. Ako radimo ono što volimo, uvek ćemo naći vremena za to. Dok god uživamo u tome, nećemo osećati da nam je to preterana obaveza, već ćemo raditi iz ljubavi i sve će uspeti da se uklopi u dan“, poručio je Smiljanić.

Uspeh je i rezultat zajedničkog rada

Govoreći o Matematičkoj gimnaziji, Smiljanić je istakao da mu je značilo što je imao priliku da uči u okruženju u kojem su međunarodni uspesi deo školske tradicije, ali i da je podrška starijih učenika bila važna za njegov razvoj.

Kako je naveo, među učenicima postoji zdrava konkurencija, ali i spremnost da jedni drugima pomognu.

„Pre svega, počastvovan sam što sam đak takve elitne škole, koja ima toliku istoriju i toliki broj osvajača medalja. Jedna od najbitnijih stvari na mom putu bili su prethodni đaci koji su imali mnogo volje da mi pomognu i nisu nas doživljavali kao konkurenciju. Svako je hteo da pomogne i da napredujemo zajedno“, rekao je on.

Dodao je da su on i njegovi prijatelji ove godine ostvarili izuzetne rezultate u takmičarskoj fizici, naglasivši da takav uspeh ne bi bio moguć bez doprinosa svih članova timova.

Kao jedan od posebno značajnih trenutaka izdvojio je apsolutnu pobedu na najvećem evropskom timskom takmičenju iz fizike, održanom početkom godine. Taj rezultat mu je, kako je rekao, dao dodatnu motivaciju za nastavak takmičarske sezone.

Smiljanić je istakao i da želi da se u budućnosti bavi primenom fizike u razvoju fuzionih reaktora, oblasti koja ga je u poslednje vreme posebno zainteresovala.

Mlađim generacijama poručio je da ne treba da odustaju od svojih interesovanja zbog straha da za njih neće biti dovoljno prilika.

„Sve je moguće i treba da se bave onim što vole, bez predrasuda o tome da li će biti prilika. Uvek ih ima, dok god osoba radi i trudi se najviše što može u tom trenutku“, poručio je Smiljanić.

Matematička gimnazija obeležava 60 godina postojanja

Direktorka Matematičke gimnazije Mirjana Katić ocenila je da su uspehi učenika rezultat dugogodišnjeg rada, posvećenosti nastavnika i podrške porodice, ali i tradicije škole koja ove godine obeležava šest decenija postojanja.

Katić, koja je u toj ustanovi bila učenica, a potom 25 godina radila kao profesorka, istakla je da je važno prepoznati potencijal dece na vreme i pomoći im da razvijaju svoje sposobnosti.

Prema njenim rečima, porodica je najčešće prva koja prepoznaje talenat, dok važnu ulogu imaju i učitelji i nastavnici koji učenicima pomažu da otkriju oblast u kojoj mogu najviše da napreduju.

Euronews Srbija

 

Ona je ukazala i na izazove sa kojima se danas suočavaju nastavnici, navodeći da učenici sve češće postavljaju pitanje zašto treba da uče određene predmete i na koji način će im stečeno znanje koristiti u budućnosti.

Katić smatra da dostupnost digitalnih izvora znanja pruža mladima velike mogućnosti za dodatno usavršavanje, jer mogu besplatno da pristupe obrazovnim materijalima i kursevima prestižnih univerziteta.

Ipak, naglasila je da je važno da učenici te mogućnosti koriste za razvoj znanja, sposobnosti i veština. 

Komentari (0)

Magazin