Meta pred istorijskim suđenjem koje bi moglo da je košta bilion dolara: Kakva je budućnost Instagrama i Facebook-a
Komentari
Suđenje kompaniji Meta zbog navodnog kršenja saveznih i državnih zakona Sjedinjenih Američkih Država koji štite privatnost dece, moglo bi da predstavlja najveću pretnju njenom poslovanju do sada, piše BBC.
Suđenje koje počinje u utorak proizlazi iz tužbe koju je 2023. godine podnelo 30 američkih saveznih država, među kojima su Kalifornija i Njujork, a od kompanije se traži ne samo više od bilion dolara odštete, nego i korenite promene na Instagramu i Facebook-u, uključujući ukidanje broja lajkova i beskonačnog skrolovanja sadržaja.
Ukoliko Meta na kraju izgubi spor ovih razmera, to bi moglo da dovede do temeljnih promena u načinu na koji mladi koriste društvene mreže, piše BBC.
Savezne države koje su tužile Metu traže i niz dodatnih izmena u funkcionisanju Instagrama i Facebook-a za mlade korisnike i to da:
- uvede sistem roditeljske verifikacije za tinejdžerske naloge;
- izmeni svoje "algoritme preporuka koji manipulišu dopaminom";
- ukloni veliki broj filtera koji menjaju fizički izgled korisnika na fotografijama;
- ukine automatsko pokretanje video-sadržaja;
- zabrani otvaranje više naloga od strane istog korisnika;
- ukine nestajuće ili "privremene" objave, poput Instagram storija.
Sve ove funkcije danas predstavljaju ključne elemente korisničkog iskustva na Metinim platformama.
Prema tvrdnjama saveznih država, ove funkcije su osmišljene tako da korisnike, uključujući tinejdžere i decu, zadrže na platformama što češće i što duže. U tužbi se navodi da Meta čak otežava mladima da manje koriste platforme, između ostalog kroz česta obaveštenja čiji je cilj da ih vrate u aplikacije.
Navodno ciljajući decu kao korisnike, kompanija je "odlučila da eksploatiše" mlade ljude kako bi ih navela da postanu zavisni od njenih platformi, čime bi povećala broj korisnika i proširila poslovanje. Danas tržišna vrednost Mete iznosi oko 1,5 biliona dolara.
Kompanija je dosledno odbacivala ove optužbe.
"Kategorično se ne slažemo sa ovim navodima i uvereni smo da će dokazi pokazati našu dugogodišnju posvećenost podršci mladim ljudima", rekla je njihova portparolka u saopštenju.
Savezne države svoje tvrdnje iznose pred Ivon Gonsales Rodžers, glavnu saveznu sutkinju u Kaliforniji. Ona je bila sudija u medijski praćenom sporu Ilona Maska i Sema Altmana, a tokom gotovo dve decenije stekla je reputaciju izuzetno pronicljivog i direktnog sudije, piše BBC.
"Fabrika koja zagađuje vazduh"
U nedavnoj presudi protiv Mete, sudija u Novom Meksiku kaznio je kompaniju sa ukupno 942 miliona dolara i naložio joj promene slične onima koje sada zahtevaju i druge savezne države.
Unsplash
Promene koje je naredio sudija Brajan Bidšajd uključuju ukidanje prikaza broja lajkova na Instagramu i Facebook-u za korisnike mlađe od 18 godina, zabranu slanja i primanja eksplicitnih fotografija među tinejdžerima preko platformi, kao i ograničavanje slanja notifikacija u određenim periodima dana.
Sudija je takođe Metu proglasio "javnom smetnjom", uporedivši je sa fabrikom koja zagađuje vazduh koji ljudi udišu i izaziva "štetne posledice" koje pogađaju čitavu populaciju. Meta je saopštila da će uložiti žalbu na tu odluku.
Iako se nalog sudije Bidšajda odnosi samo na Novi Meksiko, ukoliko 30 saveznih država dobije zasebni spor protiv Mete, kompanija bi gotovo sigurno morala da uvede promene na svojim platformama širom Sjedinjenih Američkih Država.
Države uključene u tužbu predstavljaju skoro dve trećine stanovništva zemlje.
Ako bi Meta sprovela takve promene, to bi predstavljalo značajnu transformaciju korisničkog iskustva na njenim platformama.
Nedavna presuda saveznog suda zaključila je da društvene mreže predstavljaju jedan od faktora pogoršanja mentalnog zdravlja mladih.
Broj lajkova, na primer, prisutan je na Metinim platformama još od ranih dana kompanije, kada se ona zvala Facebook i kada je to bila njena jedina platforma.
Danas su lajkovi sveprisutni na društvenim mrežama i predstavljaju osnovni način na koji korisnici reaguju na tekstove, fotografije i video-snimke koje vide na internetu.
Međutim, lajkovi se sve češće posmatraju kao mehanizam koji podstiče negativna osećanja, posebno među mladima.
Kejli, mlada žena koja je ranije ove godine dobila spor protiv Mete, tokom svedočenja je opisala kako je otvarala desetine naloga na YouTube-u i Instagramu.
Koristila je te naloge kako bi sama sebi davala lajkove na objavama, nadajući se da će tako povećati angažman drugih korisnika, ali i sopstveni osećaj potvrde i lične vrednosti. Kejli je tada imala samo devet godina. Ispričala je da se seća osećaja depresije, koja joj je kasnije dijagnostikovana kada je imala 10 godina.
Unsplash
Istraživanja tokom poslednjih nekoliko godina pokazala su da metrike angažovanja, poput broja lajkova, mogu da podstaknu osećaj odbačenosti i depresije kod tinejdžera.
U tužbi saveznih država protiv Mete, za koju kompanija tvrdi da je predala više od dva miliona dokumenata, advokati su ukazali na Metina interna istraživanja koja pokazuju da broj lajkova podstiče "društveno poređenje", odnosno psihološki proces u kojem pojedinci procenjuju sopstvenu vrednost poredeći se sa drugima.
Prema internim Metinim istraživanjima, takvo poređenje podstaknuto Instagramom povezano je sa "povećanom usamljenošću, lošijom slikom o sopstvenom telu i negativnim raspoloženjem".
Kako je sudija Bidšajd naveo u svojoj odluci, kojom je jedna kompanija iz sektora društvenih mreža prvi put proglašena "javnom smetnjom", način na koji Metine platforme funkcionišu više od decenije predstavlja deo rastuće "krize mentalnog zdravlja mladih" u Novom Meksiku i drugim delovima zemlje.
Sada će advokati iz još 30 saveznih država pokušati da ubede sutkinju Gonsales Rodžers da donese isti zaključak.
Komentari (0)