Deca sa tri roditelja: Britanski naučnici inovativnom metodom pomogli rađanju beba bez naslednih bolesti
Komentari
17/07/2025
-10:51
Osam beba rođeno je u Velikoj Britaniji pomoću revolucionarne metode koja koristi DNK troje ljudi, kako bi se sprečilo prenošenje teških, često smrtonosnih naslednih bolesti.
Metodu su razvili britanski naučnici, a zasniva se na kombinovanju jajne ćelije i spermatozoida roditelja sa drugom jajnom ćelijom žene donora.
Tehnika je zakonski odobrena u Velikoj Britaniji još pre deset godina, ali tek sada postoje konkretni dokazi da zaista dovodi do rađanja dece bez neizlečivih mitohondrijskih bolesti.
Ove bolesti se obično prenose s majke na dete i sprečavaju ćelije da proizvode dovoljno energije, što može izazvati teške invaliditete, a neke bebe umiru svega nekoliko dana nakon rođenja. Parovi često znaju da su u riziku ako su prethodna deca, članovi porodice ili sama majka bili pogođeni bolešću.
Deca začeta ovom metodom nasleđuju najveći deo DNK od svojih roditelja, dok oko 0,1 posto genetskog materijala dolazi od žene donora. Iako je ta količina mala, promena se prenosi dalje kroz generacije.
Porodice koje su prošle kroz ovaj postupak odlučile su da ostanu anonimne, ali su preko Centra za plodnost u Njukaslu, gde je metoda i primenjena, podelile svoja iskustva.
"Nakon godina neizvesnosti, ovaj tretman nam je vratio nadu – i onda nam je doneo bebu. Danas gledamo naše dete puno života i mogućnosti i preplavljeni smo zahvalnošću", izjavila je za BBC majka devojčice rođene zahvaljujući revolucionarnom pristupu.
profimedia
Majka dečaka je dodala: "Zahvaljujući ovom neverovatnom napretku i podršci koju smo dobili, naša mala porodica je sada potpuna. Emocionalni teret mitohondrijskih bolesti je nestao, a zamenili su ga nada, radost i duboka zahvalnost".
Uklanjanje kvara na ćelijskoj "elektrani"
Mitohondrije su ćelijske organele prisutne u gotovo svakoj ćeliji tela. One su "elektrane" ćelije, odnosno mesta u kojima se hranljive materije u prisustvu kiseonika pretvaraju u gorivo za telo.
Kada mitohondrije ne funkcionišu pravilno, organizam ostaje bez energije, što može dovesti do zatajenja srca, oštećenja mozga, napada, slepila, slabosti mišića i otkazivanja organa.
Procene govore da se jedna od 5.000 beba rađa sa mitohondrijskom bolešću, a stručnjaci iz Njukasla predviđaju da postoji potreba da se inovativni pristup primeni na oko 20 ili 30 slučajeva svake godine.
Neki roditelji su, nažalost, izgubili više dece zbog ovih bolesti.
Pošto se mitohondrije prenose isključivo s majke na dete, ovaj pionirski pristup koristi genetički materijal oba roditelja i žene koja donira zdrave mitohondrije.
Nauka iza ove metode razvijena je na Univerzitetu u Njukaslu i u okviru NHS bolnica u tom gradu, dok je specijalizovana služba u okviru britanskog javnog zdravstva otvorena 2017. godine.
U laboratoriji se i jajna ćelija majke i jajna ćelija donorke oplode spermatozoidima oca, a kada se formiraju embrioni, u njihovoj najranijoj fazi razvoja iz njih se vade pronukleusi – strukture koje sadrže DNK roditelja. Ovi pronukleusi se potom ubacuju u embrion sa zdravim mitohondrijama.
Na ovaj način dete genetički potiče od svojih roditelja, ali bi trebalo da bude pošteđeno mitohondrijskih bolesti.
Dva izveštaja objavljena u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine otkrivaju da su 22 porodice prošle kroz ovaj postupak u Centru za plodnost u Njukaslu, što je dovelo do rođenja osam zdravih beba – četiri dečaka i četiri devojčice, uključujući jedan par blizanaca – kao i još jednom trudnoćom koja je u toku.
profimedia
"Videti olakšanje i radost na licima roditelja, posle tolikog straha i čekanja, zaista je divno. Ta deca su živa, zdrava i razvijaju se normalno", rekao je prof. Bobi Mekfarland, direktor NHS službe za retke mitohondrijske poremećaje.
Sve bebe su rođene bez znakova bolesti i dostigle su predviđene razvojne faze.
Zabeležen je jedan slučaj epilepsije koji se povukao spontano, i jedno dete ima nepravilan srčani ritam koji se uspešno leči. Ove tegobe se ne dovode u vezu sa mitohondrijama, a nije jasno da li su povezane sa procedurom vantelesne oplodnje, tehnikom "troje roditelja" ili su jednostavno rano uočene zbog toga što se deca rođena na ovaj način i inače pažljivo prate.
Otvorena pitanja i nada za budućnost
Jedna od ključnih nepoznanica bila je da li će se bolesne mitohondrije ipak preneti na embrion. Rezultati su pokazali da u pet slučajeva nisu bile prisutne, dok su u tri slučaja između pet i dvadeset procenata mitohondrija u krvi i urinu bile defektne, što je i dalje daleko ispod granice od 80 posto za nastanak bolesti.
Potrebna su dalja istraživanja kako bi se razumelo zašto se to dogodilo i da li može da se spreči.
Prof. Meri Herbert iz Univerziteta u Njukaslu i Monash univerziteta kaže: "Rezultati ulivaju optimizam, ali je neophodno dodatno istraživanje kako bi se poboljšali ishodi".
"Samo u Britaniji"
Velika Britanija ne samo da je razvila ovu metodu, već je postala i prva zemlja koja je 2015. zakonski omogućila rađanje dece sa genetičkim materijalom troje ljudi.
Polemike su postojale, jer mitohondrije imaju sopstvenu DNK, pa deca imaju mali procenat genetike treće osobe. Devojčice rođene ovom metodom prenosiće te mitohondrije dalje, što znači da je ovim trajno izmenjeno njihovo genetičko nasleđe.
Neki smatraju da je to preterano mešanje u prirodne procese i upozoravaju da ovakve intervencije otvaraju put ka takozvanim "dizajnerskim bebama", ali većina stručnjaka podržava naučne iskorake u pravcu iskorenjivanja naslednih bolesti.
Profesor ser Dag Ternbul iz Njukasla ističe: "Mislim da je Velika Britanija jedino mesto na svetu gde je ovo moglo da se dogodi – imamo vrhunsku nauku, zakon koji je to omogućio, podršku Nacionalne zdravstvene službe i sada osam beba koje izgledaju zdravo i bez mitohondrijskih bolesti. Kakav sjajan rezultat.“
Komentari (0)