Antarktički pingvini menjaju pravila prirode – šta to znači za njihov opstanak?
Komentari
21/01/2026
-19:40
Pingvini na Antarktiku su drastično pomerili svoju sezonu razmnožavanja, očigledno kao odgovor na klimatske promene, pokazalo je istraživanje.
Velike promene u ponašanju otkrivene su desetogodišnjoj studiji koju je predvodila organizacija za praćenje pingvina "Penguin Watch" sa Univerziteta u Oksfordu i Univerziteta Oksford Bruks, pri čemu je period razmnožavanja kod nekih pingvina pomeren unapred za više od tri nedelje.
Ove promene prete da poremete pristup pingvina hrani, što dodatno povećava zabrinutost za njihov opstanak.
"Veoma smo zabrinuti jer pingvini toliko ubrzavaju svoju sezonu razmnožavanja i sada se gnezde ranije nego ikada zabeleženo", rekao je glavni autor izveštaja, dr Ignjacio Huarez Martinez.
Kako je dodao, promene se dešavaju toliko brzo da bi pingvini mogli da se razmnožavaju u periodima kada njihov plen još nije dostupan.
"To bi moglo da dovede do nedostatka hrane za mladunce u prvim nedeljama života, što može biti kobno. Čak i ako bi pingvini uspeli da se prilagode ponašanju svog plena, ne možemo očekivati da će moći još dugo da održavaju ovaj tempo", naveo je on, prenosi Gardijan.
Istraživači su analizirali promene u vremenu razmnožavanja pingvina između 2012. i 2022. godine, posebno njihov "dolazak" u kolonije - prvi datum kada pingvini neprekidno zauzimaju gnezdeću zonu. Proučavane su tri vrste - adeli (Pygoscelis adeliae), antarktički pingvin sa trakom (P. antarcticus) i džentu (P. papua) – sa kolonijama koje su se kretale od desetak gnezda do nekoliko stotina hiljada.
Unsplash/Jen Dries
Naučnici su prikupili podatke sa 77 kamera za snimanje protoka vremena, postavljenih oko 37 kolonija na Antarktiku i nekim subantarktičkim ostrvima. Svaki put kada bi kamera napravila fotografiju, beležila je i temperaturu vazduha.
Rezultati, objavljeni u utorak u časopisu Journal of Animal Ecology, pokazuju da se sezona razmnožavanja kod sve tri vrste pomerila unapred rekordnom brzinom.
Džentu pingvini pokazali su najveću promenu, sa prosečnim pomeranjem od 13 dana tokom jedne decenije, a u nekim kolonijama i do 24 dana. Ovo predstavlja najbržu zabeleženu promenu u fenologiji (vremenu razmnožavanja) kod bilo koje ptice, a moguće i kod bilo kog kičmenjaka do sada. Adeli i pingvini sa trakom takođe su pomerili razmnožavanje unapred u proseku za 10 dana.
Ovako drastične promene prete i da povećaju konkurenciju između vrsta pingvina u regionu, pri čemu se očekuju jasni "pobednici" i "gubitnici".
"Džentu pingvini su vrsta naklonjenija toplijim uslovima i već imaju koristi od blažih uslova koje klimatske promene donose Antarktiku. Već šire svoje kolonije širom poluostrva i povećavaju brojnost u postojećim kolonijama, dok adeli i pingvini sa trakom beleže pad brojnosti širom Antarktičkog poluostrva", rekao je Huarez.
Scenario pojačane konkurencije samo bi dodatno pogoršao situaciju. Kada je reč o ishrani, džentu pingvini su oportunistički hranitelji - mogu da jedu ribu ako nema dovoljno krila (morskih račića), pa su manje pogođeni u godinama kada je njih malo. Nasuprot njima, adeli i pingvini sa trakom gotovo isključivo zavise od tih račića, što ih čini ranjivijim na promene u dostupnosti hrane.
Komentari (0)