Društvo

Virusolog Ana Gligić za Euronews Srbija: Zbunjuje prenos majmunskih boginja, ali ovaj virus neće mutirati kao korona

Komentari

Autor: Slavica Tuvić

23/05/2022

-

16:54

Virusolog Ana Gligić za Euronews Srbija: Zbunjuje prenos majmunskih boginja, ali ovaj virus neće mutirati kao korona
Virusolog Ana Gligić za Euronews Srbija: Zbunjuje prenos majmunskih boginja, ali ovaj virus neće mutirati kao korona - Copyright Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

U svetu su do sada potvrđena 92 slučaja majmunskih boginja, a 28 sumnjivih slučajeva se ispituje. Najveći broj zaraženih registrovan je u Evropi i to Velikoj Britaniji, Španiji i Portugaliji. U Srbiji nije zabeležen nijedan slučaj. Epidemiologe i virusologe zbunjuje što još uvek nije jasan put prenosa kod svih zaraženih van afričkih zemalja, ali napominju da je reč o DNK virusa koji nije sklon mutacijama.

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" poslaće narednih dana stručno uputstvo svim zdravstvenim ustanovama, sa preciznim instrukcijama za zdravstvene radnike koje su kliničke karakteristike ovog oboljenja i kako da ga prepoznaju.

Prvi znaci koji ukazuju na pojavu majmunskih boginja su temperatura i opšta slabost, a karakteristično je i uvećanje limfnih čvorova. Kasnije, u drugoj fazi se javljaju ospe po telu - licu, ekstremitetaima, trupu, ali i na koži genitalija.

Virusolog Ana Gligić kaže za Euronews Srbija da sada najviše zbunjuje kako se virus prenosi i dodaje da je seksualni put samo jedan od načina prenosa. 

"Ovde ima velikih dilema. Sigurno da seksualni put može biti jedan od načina prenosa, ali nije glavni. I dalje se mora tragati za glavnim putem prenosa. Premalo je uzoraka da bi se doneli zaključci, sada možemo samo da nagađamo. Mi smo i koronu potcenili ne znajući način prenošenja", rekla je Gligić.

Pojašnjava da ovaj virus neće mutirati kao korona, jer je u pitanju DNK virus, dok je korona RNK virus koji je sklon mutacijama. 

"Tačno je da ovaj virus nije sklon mutacijama, ali šta će biti ako je promenio ćud zbog zagađenosti, šta ako zbog spoljašnjih faktora mutira u nešto što ne želimo? Ako je virus krenuo sa čoveka na čoveka može se desiti da dobije na snazi i da se pretvori u nešto što ne želimo. Zato uvek kažem da je svaka pojava ovih virusa iz prirode strah i trepet, a ima ih više od 500 registrovanih", navela je ona.

Najviše u Velikoj Britaniji, Španiji, Portugaliji

Slučajevi majmunskih boginja potvrđeni su u devet evropskih zemalja, kao i u SAD, Kanadi i Australiji. Od kada je virus prvi put otkriven, 1958. godine, dokazano je da može da se širi sa zaražene životinje na čoveka, ali i da može da prenosi sa osobe na osobu.

Tanjug/AP/CDC

 

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" Dragana Đorđević Plavša kaže da je za sada najveći broj slučajeva registrovan u Velikoj Britaniji, Španiji i Portugaliji, između 21 i 30 slučajeva i da nije utvrđeno da su ti slučajevi povezani sa odlaskom u endemske afričke zemlje.

"Većina slučajeva je registrovana među muškarcima koji imaju seksualne odnose sa drugim muškarcima, zapravo trenutno se virus širi u toj populaciji", rekla je ona za RTS.

Navodi da majmunske boginje izazova virus istog roda kao i velike boginje, kao i da je za sada utvrđena efektivnost od 85 odsto među vakcinisanima protiv velikih boginja.

"Međutim, ta vakcinacija je bila u prošlosti. Osobe koje su mlađe od 40 ili 50 godina, u zavisnosti od zemalja, one nisu zaštićene i zbog toga postoji veći rizik od širenja majmunskih boginja", kaže doktorka.

Narednih dana Instutut za javno zdravlje "Batut" poslaće stručno uputstvo zdravstvnim ustanovama, a doktorka Đorđević Plavša kaže da je to neophodno kako bi zdravstveni radnici znali kliničke karakteristike ovog oboljenja i kako da ga prepoznaju.

Kako se leči

Trenutno ne postoji specifičan tretman koji se preporučuje za majmunske boginje i zaraza obično prolazi sama od sebe. Veruje se da je vakcinacija protiv velikih boginja veoma efikasna u prevenciji majmunskih boginja (85 odsto). 

Tanjug/AP/Cynthia S. Goldsmith, Russell Regner/CDC

 

Ovaj virus prvi put je otkriven 1958. godine kada su se dogodile dve epidemije bolesti slične boginjama kod laboratorijskih majmuna – otuda i naziv. Ipak, majmuni možda nisu odgovorni za epidemiju, naime "prirodni rezervoar" ovog virusa je i dalje nepoznat iako SZO smatra da su glodari najverovatnije "odgovorni".

"U Africi su pronađeni dokazi o infekciji virusom majmunskih boginja kod mnogih životinja, uključujući veverice, pacove, puhove, različite vrste majmuna", ističe zdravstvena agencija UN.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Srbija