Politika

"Pandora papiri" u Srbiji i njihove posledice: Hoće li slučaj ministra Malog i 24 stana imati epilog?

Komentari

Autor: Euronews Srbija

05/10/2021

-

21:29

"Pandora papiri" u Srbiji i njihove posledice: Hoće li slučaj ministra Malog i 24 stana imati epilog?
"Pandora papiri" u Srbiji i njihove posledice: Hoće li slučaj ministra Malog i 24 stana imati epilog? - Copyright Tanjug/Dragan Kujundžić

veličina teksta

Aa Aa

Milioni dokumenata koji otkrivaju ofšor poslovanje najuticajnijih ljudi na svetu procurili su u sklopu međunarodnog projekta "Pandorini papiri". Istraživanje u kome je učestvovalo više od 600 novinara iz 150 medija predvodio je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara. Među bivšim i aktuelnim funkcionerima koji su povezani sa firmama u poreskim rajevima su i četiri iz Srbije. 

Prema navodima istraživačkog portala KRIK, koji je učestvovao u ovom projektu, jedan od njih je aktuleni ministar finansija Srbije. Siniša Mali, koji je i nekadašnji gradonačelnik Beograda, u "Panama papirima", pojavljuje se u vezi sa vlasništvom u dve ofšor kompanije i 24 stana u Bugarskoj. Reč je o temi o kojoj se u Srbiji govorilo i 2015. godine. 

Sam Mali je danas, povodom ovih navoda, rekao da su tvrdnje da je bio vlasnik 24 stana u Bugarskoj "laži" i da će o tom pitanju odgovarati samo pred istražnim organima, ukoliko nešto nije urađeno u skladu sa zakonom.

Prema rečima sagovornika Euronews Srbija, ovakva reakcija ministra finansija nije uobičajena, jer je "uopšte izašao u javnost zbog optužbi". Takođe, smatraju i da, sudeći po dokumentaciji koju je KRIK objavio u okviru istraživanja "Pandora papiri", Agencija za sprečavanje korupcije i Javno tužilaštvo imaju razlog da ponovo otvore slučaj i obaveste javnost o tome da li je zakon prekršen.

Mali u "Pandorinim papirima" kao vlasnik dve ofšor kompanije

"Pandorini papiri" poslednji su u nizu curenja velike količine finansijskih podataka. U sklopu ovog istraživanja, novinari su došli u posed 12 miliona dokumenata koji otkrivaju tajnu imovinu i račune svetskih lidera i funkcionera, a u nekim slučajevima i pranje novca. 

Ministar finansija Srbije i nekadašnji gradonačelnik Beograda pojavljuje se u vezi sa vlasništvom u dve ofšor kompanije i, preko njih, 24 stana u bugarskom letovalištu.

Međutim, Mali kaže da je on vlasnik samo jednog stana u Bugarskoj, koji i dan danas koristi. Isto je govorio i 2015. godine kada su prvi put objavljene informacije o ovom slučaju.

"Ako postoji nešto što nije urađeno u skladu sa zakonom imate nadležne organe, podnesite sve papire. Kroz to sam već prošao pre nekoliko godina i sve dokazao. Nije problem ponovo", rekao je danas Siniša Mali.

Euronews Srbija

Dokumenta u kojima se spominje Mali procurela su iz agencije za osnivanje ofšor firmi "Trident Trust", a prema navodima KRIK-a, potvrđuju da je Mali bio vlasnik dve ofšor kompanije, preko kojih su kupljeni apartmani u Bugarskoj.

"Ja bih zamolio one koji se bave tom temom da prestanu da lažu, jer to što rade nema nikakvog smisla. Tako mogu da mi kažu da imam 240 ili 2.400 stanova, nema razlike", rekako je Mali.

Brnabić ponovo o slučaju Malog i 24 stana

Na slučaj se danas ponovo osvrnula i premijerka Srbije Ana Brnabić, koja je upitana da li će Mali i dalje ostati ministar finansija rekla da "dokumenta bez pravnog tumačenja nisu dokaz ničega". Smatra i da u svemu što je objavljeno "nema ni jedna nova informacija na koju već nije odgovoreno, što nije istraženo i obrađeno od strane nadležnih organa". 

"Ako postoji, pozivam organe da to istraže", rekla je premijerka navodeći da se radi o periodu 2011. i 2012. godine kada, kaže, Mali nije imao političku funkciju.  

"Kažete imao je 24 stana pre nego što je počeo da se bavi politikom. Ja koliko sam videla sve podatke to nije tačno, ili je laž ili pogrešna interpretacija. Pričamo o periodu pre nego je počeo da se bavi politikom, a sada nema više. Imate, opet, Dragana Đilasa koji nije imao ništa pre nego što je počeo da se bavi politikom, a onda je, kada su građani rekli da neće biti više na vlasti, sam prijavio da ima 619 miliona evra", dodala je Brnabić. 

Međutim, na konstataciju novinara da dokumenta koja je KRIK objavio zapravo pokazuju da je Mali "2011. godine osnovao ofšor firme, a tokom 2012. i 2013. godine kupovao nekretnine u Bugarskoj i stekao vlasništvo nad njima putem ofšor kompanije čiji je krajni vlasnik i u vreme dok je bio gradonačelnik", Brnabić je odgovorima da je reč o zameni teza.  

Na insistiranje novinara da je u istraživanju KRIK-a novo to što dokumenta pokazuju da je bio na čelu ofšor firmi i, preko njih, imao stanove u vlasništvu i kada je 2013. godine postao gradonačelnik", Brnabić je ponovila: 

"Zamenjujemo teze, nije imao 24 stana, ali šta god imao, pričamo o tome šta je imao pre nego što je počeo da se bavi politikom. Jel ima danas više, nema. To je meni važno", rekla je ona i ponovila da je sa liderom SSP Draganom Đilasom situacija drugačija.   

"Čudno da je izašao u javnost, trebalo da iznese dokaze"

Glavni urednik portala "Pištaljka" Vladimir Radomirović, međutim, smatra da je čudno da je ministar finansija izašao u javnost, jer u ranijim slučajevima nije komentarisao slične navode. 

"Kada je već izašao nije dovoljno da kaže da je laž ono što su novinari objavili, već da iznese dokaze koji bi potvrdili ono što je on govorio", rekao je Radomirović za Euronews Srbija i dodao da Mali to nije uradio za poslednjih pet godina.

Kako napominje, ono što je najdrastičnije jeste pitanje neplaćanja poreza sopstvenoj državi od strane čoveka koji je sada ministar finansija.

"On danas najavljuje novu fiskalizaciju, traži od građana da plaćaju porez, on nije platio porez ovoj državi na milionske iznose koje je preko svojih računa u Švajcarskoj, Britanskim Devičanskim Ostrvima, prenesio iz zemlje u zemlju", naglasio je Radomirović.

Euronews Srbija

Nemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija rekao je da je Mali negirao da sada poseduje te nekretnine, međutim, naglašava da novinari KRIK-a nisu rekli da ih on poseduje sada, već da je to bilo u prošlosti.

"Sa stanovišta primene domaćih zakona tu je jedino relevantno kada je reč o Zakonu o sprečavanju korupcije to je da li je on u momentu kada je postao javni funkcioner prijavio vlasništvo u svim firmama čiji je vlasnik bio. Sudeći po ovoj dokumentaciji koju je objavio KRIK, on to nije učinio, tako da Agencija za sprečavanje korupcije i tužilaštvo imaju razlog da ponovo otvore taj slučaj i obaveste javnost šta su utvrdili, da li je zakon prekršen i da li možda ima elemenata krivičnog dela u pogledu neprijavljivanja te imovine", napomenuo je on za Euronews Srbija.

Ipak, kaže da smo svedoci da su tokom poslednjih nekoliko godina istraživački mediji često objavljivali neke informacije, koje ukazuju da je možda došlo do korupcije, međutim ono što je problem jeste da tužilaštvo "nema praksu da svaki takav slučaj argumentovanih tvrdnji ispita i da javnosti predoči da li je istina".

"Javna tužilaštva reaguju uglavnom samo na krivične prijave, pa i tada imamo situacije da slučajevi ne budu ispitani do kraja, kao što se desilo u slučaju novogodišnje jelke ili zloupotrebe u okviru u kampanja", rekao je Nenadić.

Da li će "Pandorini papiri" prouzrokovati posledice?

U poslednjih desetak godina bilo je više ovakvih "curenja" finansijskih tajni. Na primer, 2013. godine došlo je do prvog curenja podataka o ofšor poslovanjima svetskih moćnika. Tada je objavljeno dva i po miliona dokumenata poslovanju ljudi iz 170 država.

Tri godine kasnije objavljeno je više od 11 miliona poverljivih dokumenata. Taj projekat nazvan je "Panamski papairi". Dokumenta sadrže detaljne informacije o 214.000 ofšor preduzeća.

Naredne 2017. godine skoro 13,5 miliona dokumenata objavljeno je u sklopu projekta "Rajski papiri". Ona sadrže oko 120 hiljada imena ljudi i preduzeća, među kojima su britanska kraljica Elizabeta II, predsednik Kolumbije Huan Manuel Santon, kao i američki senator Vilbur Ros.

Ipak, glavni utisak je da nakon tih objava nema konkretnih posledica, čak i u slučajevima gde postoji osnovana sumnja da su prekršeni neki propisi. 

Nakon objavljivanja "Panamskih papira" pre pet godina, islandski premijer, za kog je otkriveno da je sa suprugom koristio ofšor firme radi sakrivanja nekoliko miliona dolara tokom finansijske krize, podneo je ostavku. Ipak, on je to učinio tek pod pritiskom javnosti, nakon demonstracija.

Radomirović ističe da su ljudi možda oguglali na to šta se objavljuje. Ipak, naglašava i da EU najavljuje da će se boriti protiv ovih poreskih rajeva što je posledica raznih afera koje su u poslednjih nekoliko godina isplivale u javnost. 

Posebno ističe slučaje "Luksliks" o tome kako se u središtu EU krije porez, ali i to da su dvojica uzbunjivača bila čak i krivično gonjena, od čega je jedan slučaj i dalje u procesu.

"Kod nas smo imali slučaj Aleksandra Obradovića protiv kog je pokrenut krivični postupak zbog onoga što je otkrio o Krušiku i poslovanju oca Nebojše Stefanovića", naglasio je on.

Prema rečima Nenadića, u slučaju od pre pet godina i "Panamskih papira" u Srbiji nije bilo reakcija institucija.

"Dok se ceo svet tresao kada su objavljeni Panamski papiri, u Srbiji nismo imali nijednu instituciju koja se povodom toga oglasila. Imali smo jedno potpuno ćutanje od strane državnih organa. Sada kada se pominju i neki aktivni državni funkcioneri za očekivanje je da bi moralo da dođe do ispitavanja i da dobijemo konačno odgovor da li su te sumnje tačne", rekao je on.

Nenadić ukazuje da poslovanje preko ofšor kompanija nije zabranjeno za građane Srbije generalno, pa čak ni javnim funkcionerima, jedino što se tu razlikuje je što funkcioneri imaju obavezu da na počeku i na kraju, a i tokom mandata prijave da su vlasnici tih firmi.

U Pandora papirima, inače, pominje se i ime nekadašnjeg direktora "Elektromreža Srbije" Nikole Petrovića. Kako su naveli iz Međunarodne novinarske mreže OCCRP i KRIK-a, u procurelim dokumentima pojavljuju i "politički osetljivi klijenti", a Petrović je među njima. 

Kako navodi KRIK, Petrović je prema nalazima iz procurelih dokumenata bio vlasnik ofšor kompanije "Arkshore International" na Britanskim Devičanskim Ostrvima preko koje je imao račun u Švajcarskoj, a koju nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, iako je po zakonu bio dužan to da uradi budući da je u isto vreme bio direktor državne firme "Elektromreža Srbije".

Dokumenta, kako se navodi, pokazuju i da Petrovićevi advokati nisu agenciji "Alcogal" prijavili da je reč i javnom funkcioneru i političko eksponiranoj osobi.
"Alcogal je, ipak, otkrio ko je Petrović i u njihovoj bazi se vodio kao "klijent visokog rizika"", navodi KRIK.

Komentari (0)

Srbija