Skupština Srbije o izmenama izbornih zakona: U fokusu ODIHR preporuke i promene izbornog sistema
KomentariTreća sednica redovnog prolećnog zasedanja Narodne skupštine Srbije održava se danas, a na dnevnom redu su izmene i dopune četiri izborna zakona koje predlaže poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović.
Poslanici Skupštine Srbije trebalo bi da raspravljaju o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o izboru predsednika, kao i Zakona o Ustavnom sudu. Predloženim izmenama, kako je navedeno, trebalo bi da se usvoji pet preporuka ODIHR-a za unapređenje izbornih uslova.
Glavne promene koje se očekuju, ukoliko predlozi zakona dobiju podršku narodnih poslanika, odnose se na uvođenje standardizovanih obuka za sve članove biračkih odbora. Cilj je da se smanje proceduralne greške koje se dešavaju na samim biračkim mestima, najčešće prilikom prebrojavanja glasova, kao i da se otklone neregularnosti zbog kojih dolazi do poništavanja glasanja na određenim biračkim mestima.
Takođe, jedna od ključnih promena jeste da bi ubuduće jedan građanin mogao da da potpis podrške većem broju izbornih lista. Kako je naveo predlagač izmena, poslanik Miroslav Petrašinović, time bi se povećala politička konkurencija na političkoj sceni Srbije.
U delu koji se odnosi na manjinske liste, predviđeno je da u izbornu borbu uđu i grupe građana, a ne samo registrovane stranke nacionalnih manjina, kako je do sada važilo pravilo.
Predloženim izmenama skraćuju se i rokovi u kojima bi organi za sprovođenje izbora trebalo da dostave sav potreban materijal Ustavnom sudu, kao i rokovi u kojima bi Ustavni sud trebalo da postupa po prigovorima na regularnost izbora. Ukoliko je potrebno poništavanje izbora, Sud bi bio u obavezi da odluku donese u roku od 20 dana.
Zbog sednice parlamenta ranije je održan i kolegijum, kojem su prisustvovali šefovi svih poslaničkih grupa, osim Demokratske stranke i Novog DSS-a.
U ovih prvih sat vremena skupštinske rasprave nije bilo reči o izbornim zakonima, pošto su ovih prvih sat vremena predviđeni za postavljanje poslaničkih pitanja članovima Vlade. Poslanike je do sada uglavnom zanimalo, recimo, kako regulisati pravilnike za upotrebu električnih trotineta ili na koji način se finansira međunarodna izložba Ekspo, kakva će biti sudbina Apoteka Beograd i slične društvene teme.
Kada govorimo o tačkama koje su na dnevnom redu, odnosno o četiri zakona kojima se reguliše izborna materija, njih je predložio poslanik vlasti Miroslav Petrašinović, a kako stoji u obrazloženju tih predloga zakona, predloženi su da bi se kroz zakonska rešenja Srbija uskladila sa preporukama ODIHR-a iz decembra 2023. godine, kada su održani poslednji parlamentarni izbori.
Ta četiri zakona donose izvesne promene u izbornom procesu, pa će tako prema jednom zakonu jedna promena da se odnosi na to da građani koji žele da daju podršku izbornoj listi to moći da urade za više izbornih lista, a ne samo za jednu izbornu listu kako je bilo do sada. Zatim, predviđaju se određene izmene kada je reč o načinu kandidovanja i formulisanju naziva za liste nacionalnih manjina.
Kada govorimo o izmeni Zakona o Ustavnom sudu, skraćuju se rokovi prema kojima Ustavni sud mora da donese odluku o eventualnim nepravilnostima na izborima ukoliko neko podnese žalbu, tako da će Ustavni sud takvu odluku morati da donese u roku od 20 dana od dana kada je dobio obrazloženo obaveštenje organa za sprovođenje izbora.
Kao i u prethodnim skupštinskim zasedanjima, odnosno od novembra 2023. kada je u Srbiji počela društveno-politička kriza, na ovoj sednici ne prisustvuju poslanici Demokratske stranke i koalicije Nada.
Poslanici još uvek nisu počeli konkretnu raspravu o tačkama dnevnog reda, pošto je u prvih sat vremena bilo opredeljeno vreme za postavljanje poslaničkih pitanja, dok je u preostala dva sata omogućeno predlaganje dopuna dnevnog reda. Pored četiri osnovne tačke, dnevni red je u međuvremenu dopunjen sa još dve tačke koje se odnose na izbor članova stalnih delegacija Narodne skupštine pri međunarodnim parlamentarnim institucijama, kao i odlukom o izboru članova i zamenika članova skupštinskih odbora.
Tokom uvodnog dela sednice, poslanici vlasti i opozicije predlagali su različite zakone iz više oblasti društvenog i političkog života, a izdvojeni su pojedini predlozi opozicije koji se odnose na izbornu materiju.
Poslanici Narodnog pokreta Srbije predložili su izmenu Zakona o izboru narodnih poslanika, kojom bi se ukinuo proporcionalni izborni sistem i uveo mešoviti, odnosno personalizovani proporcionalni sistem. Takvo rešenje bi, prema njihovom predlogu, omogućilo građanima da pored izbornih lista glasaju i za kandidate po imenu i prezimenu.
Drugi predlog dolazi od poslaničke grupe Mi snaga naroda, a izneo ga je poslanik Branko Lukić. On je predložio uvođenje kamera na biračkim mestima, kako bi, kako je naveo, bilo vraćeno poverenje u izborni proces i omogućena veća transparentnost u radu biračkih odbora.
Međutim, kada je Skupština glasala o ovim predlozima, oba su odbijena i nisu uvrštena u dnevni red.
Kada je reč o četiri zakona koji se nalaze na dnevnom redu i kojima se reguliše izborna materija, predviđeno je da građani koji daju podršku izbornoj listi ubuduće mogu da podrže više lista, a ne samo jednu, kao što je ranije bio slučaj.
Takođe, svi članovi biračkih odbora i izbornih komisija bili bi obavezni da pre stupanja na dužnost prođu obuku koju organizuje Republička izborna komisija.
Izmenama se menja i način kandidovanja i formulisanja naziva izbornih lista nacionalnih manjina, dok se izmenama Zakona o Ustavnom sudu preciziraju rokovi u kojima sud mora da odluči o eventualnim pritužbama na nepravilnosti u izbornom procesu.
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović istakla je ranije da bi usvajanjem ovih zakona bilo vraćeno poverenje u izborni proces, povećana transparentnost i unapređena jasnoća pravila za sve učesnike izbora.
Komentari (0)