Tramp suočen sa pobunom sopstvenih ljudi: Kritike Takera Karlsona, Džoa Rogana i ostavka ključnog savetnika zbog Irana
Komentari
04/04/2026
-20:20
Operacija "Epski bes" ulazi u 34. dan, a čini se da polako uočavamo kraj ratu koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael započele sa Iranom. Iako se američki predsednik u početku nije mnogo obazirao na negativna mišljenja i kritike, sve su veći pritisci da se rat prekine od strane raznih krugova javnog, političkog i ekonomskog života na rukovodstva u Vašingtonu i Tel Avivu. Ovaj sukob izazvao je brojne polemike i rasprave unutar svetske političke, naučne i diplomatske javnosti.
U početku je javno istupio Džo Rogan, voditelj veoma gledanog podkasta čiji kanal ima skoro 21 milion pratilaca, izjavom da se birači Republikanske stranke osećaju razočarano i prevareno. Razlog takve izjave je Trampova predizborna kampanja u kojoj je obećavao okončanje rata u Ukrajini i predstavljanje sebe kao glavnog mirotvorca.
Tanjug/AP//Gregory Payan
Slično je postupio i senator demokratske stranke Kris Marfi izjavom da su napadi na Iran "zabrinjavajuće nezakoniti i greška zapanjujućih razmera".
Međutim ovo ne bi izazvalo toliku pometnju u javnosti, da se nisu dogodile kritike od ljudi koji su bili bliski Trampovoj administraciji ili krugovima oko vlasti. Tako je Džozef Kent, načelnik Saveta za borbu protiv terorizma, podneo ostavku zbog neslaganja oko načina vođenja rata.
On je izrekao i jednu vrlo važnu činjenicu da je rat započet na insistiranje Izraela i njegovog lobija u SAD, što je veoma uticalo na američko javno mnjenje.
I Taker Karlson, poznati američki voditelj koji je u toku Trampove predizborne kampanje imao veoma važnu ulogu, takođe je počeo sa otvorenim kritikama na račun rata. On je odmah na početku sukoba čitavu akciju okarakterisao kao "apsolutno odvratnu i zlu". Prema sopstvenom svedočenju, to je izazvalo reakciju izraelskih obaveštajnih struktura, koje su uputile pretnje njemu i njegovoj porodici.
Printscreen Youtube/Tucker Carlson
Negativno mišljenje prema operaciji "Epski bes" veoma je prisutno u političkim i naučnim krugovima u Evropi. Odavno je poznat stav španskog premijera Pedra Sančeza da se radi o kršenju međunarodnog prava i rušenju savremenog poretka, što je i zaoštrilo odnose na relaciji Madrid-Vašington.
Iako se nemački premijer Fridrih Merc tokom susreta sa Trampom početkom marta govorio o tome kako Nemačka podržava SAD i Izrael, ubrzo su stigle drugačije izjave iz Berlina. Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da rat sa Iranom "nije naš rat" jer ga nije započela njegova zemlja, dok je predsednik Hans Valter Štajnmajer krajem marta ukazao da je sukob kršenje "međunarodnog prava".
Tanjug/AP/Ebrahim Noroozi
Treba uzeti u obzir i izjavu Džonatana Pauela, savetnika za nacionalnu bezbednost Velike Britanije, koji je bio jedan od učesnika pregovora u Ženevi. On je ukazao da su predstavnici Irana dostavili "dugoročan predlog", ali da su delegati SAD Stiv Vitkof i Džared Kušner odbili tu inicijativu i ubedili Trampa da napadne Iran zbog svojih veza sa Izraelom.
Kriza je uticala na porast antisemitizma i islamskog ekstremizma u svetu. Odmah nakon početka rata meta napada bila sinagoga u Liježu (Belgija), a zatim i u Roterdamu (Holandija). Serija sličnih incidenata nastavila se u sinagoge Templ Izrael u Vest Blumfildu u Mičigenu, kao na dve u Torontu, gde je između ostalog pusano i na američki konzulat.
Tanjug/AP/Paul Sancya
Da stvar bude još gora po položaj Trampa, u subotu su nastavljeni masovni protesti "Bez kraljeva" u SAD protiv njegove politike u velikim gradovima poput Njujorka, Čikaga i drugim mestima. To je treća serija protesta koja je započeta prošlog juna I koja može značajno da ugrozi položaj njegove administracije pred izbore za Kongres u novembru.
Komentari (0)