Fokus

Ekstremne vremenske prilike na dva kontinenta: SAD okovane ledom dok je Australija na udaru toplotnog talasa

Komentari
Ekstremne vremenske prilike na dva kontinenta: SAD okovane ledom dok je Australija na udaru toplotnog talasa
Ekstremne vremenske prilike na dva kontinenta: SAD okovane ledom dok je Australija na udaru toplotnog talasa - Copyright Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Nepogode u svetu koje se tumače kao posledica klimatskih promena ukazuju na to da će ovo pitanje u predstojećem periodu biti jedno od vodećih. Ovu godinu obeležeile su, sa jedne strane suše širom planete a sa druge popave u Kini. Takođe, uragan Fiona je ove jeseni ostavio značajne posledice na deo Evrope. Na kraju godine Amerika i Australija suočavaju sa dve potpuno različite situacije.

U Americi se već nedelju dana bore sa ledenom ciklonom koji je do sada odneo dvocifren broj ljudskih života, a sa druge strane na jugu Australije je nastupio najveći toplotni talas ove godine. Međutim, to nije sve jer meteorolozi najaljuju da nakon visokih temperatura u ovu zemlju stižu i obilne padavine praćene olujnim vetrovima.

Profimedia

 

Kako prenosi Gardijan, u ovoj zemlji uveliko su na snazi upozorenja na ekstremne temperature. Da situacija nije ni malo naivna, potvrđuje i podatak da je u najnaseljenijem gradu na jugu zemlje, Adelejdu, temperatura tokom noći iznosila 27,4  stepeni Celzijusa. Da je izvesno da će situacija tek da eskalira, ukazuje i podatak da je jutrošnja temperatura iznosila 38 stepeni, a da se tokom dana očekuje značajan porast, navodi britanski list.

Meteorolozi kažu da je izvestan i toplotni talas u Viktoriji, Tasmaniji, Novom Južnom Velsu i u izolovanim delovima Zapadne Australije. Takođe, očekivanja su da temperatura bude osam do 16 stepeni iznad proseka. Na severu i zapadu Melburna i Viktorije za današnji dan prediviđene su temperature između 37 i 41 stepen. 

Portparol Hitne pomoći Viktorije, apelovao je na sve da ovih dana, zbog vremenskih prilika, budu posebno oprezni.

"Toplota može izazvati bolesti kao što su grčevi, iscpljenost, a čak može da dovede do toplotnog udara koji može da bude fatalan u 80 odsto slučajeva. Najugroženiji su stariji ljudi, mala deca i ljudi narušenog zdravlja", prenosi aturalijski portal 9news.

Takođe, ovim povodom reagovala je i najveća dobrotvorna organizacija koja brine o životinjama RSPCA. Oni su apeloval na vlasnike kućnih ljubimaca poručivši im da svoje životinje dovedu u klimatizovane prosotore, piše Gardijan. Savetuju da životinje ne treba šetati kada je najtoplije, jer pre svega one šapama ne mogu da gaze po vreloj površini, piše Gardijan.

Dodatno zabrinjava to što meteorološki zavod Australije najavljuje i promenu vremena koja će u sredu doneti kišu s udarima vetra do 90 kilometara na čas. Prema lokalnoj meteorološkoj službi, snažan vetar i jake oluje praćene grmljavinom mogli bi da predstavljaju opasnost za lokalno stanovništvo.

Najmanje 56 ljudi nastradalo u snežnoj oluji u SAD i Kanadi

Sa druge strane, SAD je danima okovana snegom i ledom. Kako prenosi BBC najmanje 56 ljudi je do sada izgubilo život u jakom zimskom nevremenu koje je za praznični vikend pogodilo SAD i Kanadu i koje još uvek traje.

Kako su saopštili zvaničnici, 28 ljudi je poginulo u američkoj saveznoj državi Njujork, od kojih većina u Bafalu, dok zastrašujuća zimska oluja nastavlja da pogađa  Severnu Ameriku. Smrtni slučajevi prouzrokovani olujom takođe su prijavljeni u Vermontu, Ohaju, Misuriju, Viskonsinu, Kanzasu i Koloradu. 

Tanjug/AP Photo/Craig Ruttle

 

Zapadna američka država Montana je najteže pogođena hladnoćom, sa temperaturom koja je pala na minus 45 stepeni Celzijusa. Prema izjavama zvaničnika, neki ljudi su bili zarobljeni u automobilima više od dva dana tokom "verovatno" najgore oluje u njihovom životu.

Očekuje se da će još žrtava biti otkriveno kada otopljeni snežni nanosi otkriju zaglavljena vozila i omoguće pristup udaljenim domovima.

U delovima SAD danas se očekuje još do 23 centimetra snega, upozoravaju meteorolozi.
Američki predsednik Džozef Bajden odobrio je proglašenje vanrednog stanja kojim se dozvoljava federalna podrška državi Njujork.

"Moje srce je sa onima koji su izgubili svoje voljene ovog prazničnog vikenda", napisao je Bajden na Tviteru. 

U najgorim trenucima, čak 1,8 miliona domaćinstava bilo je bez struje u SAD, sa hiljadama letova koji su otkazani i odloženi. Broj domova bez struje sada je oko 150.000, iako za više od 55 miliona građana SAD i dalje važi upozorenje na esktremne temperature objavljeno u nedelju.

U oluji koja se proteže od Kanade do meksičke granice poginulo je 56 ljudi. U Kanadi, provincije Ontario i Kvebek najviše su pogođene snežnom olujom, a četiri osobe poginule su kada se autobus na Badnje veče prevrnuo na zaleđenom putu u blizini grada Merit, na zapadu Britanske Kolumbije.

Lokalna zdravstvena uprava saopštila je kanadskom CBC-u da su 52 osobe primljene u bolnicu zbog povreda zadobijenih tokom nevremena, a da je 36 zadržano na  lečenju.

U Kanadi su takođe otkazani letovi, a u Kvebeku i Ontariju je gotovo 140.000 domaćinstava bez struje. Kanadska meteorološka agencija saopštila je da će temperature ove nedelje ostati niske u mnogim mesitma.

Visoka cena klimatskih katastrofa

Svaka od deset najskupljih oluja, poplava i suša u 2022. koštala je najmanje tri milijarde dolara, pokazuje izveštaj humanitarne organizacije Kristijan ejd. Izveštaj je izdvojio najgore katastrofe povezane s klimom ove godine, u trenutku kada svet pogađaju sve silovitije oluje, obilne kiše i suše izazvane rastućim globalnim temperaturama kao posledicom ljudske aktivnosti, navodi britanski list Gardijan. 

On uključuje oluje i sušu u Velikoj Britaniji i Evropi, zajedno s velikim događajima na svim naseljenim kontinentima. Prema izveštaju, uragan Ijan imao je najveće finansijske posledice, od 100 milijardi dolara, kada je u septembru pogodio SAD i Kubu. Zbog uragana je život izgubilo 130 ljudi, a raselilo se više od 40.000, navodi se u izveštaju humanitarne agencije.

Najteže posledice u smislu ljudskih gubitaka imale su poplave u Pakistanu od juna do septembra, za koje su naučnici utvrdili da su znatno verovatnije zbog klimatskih promena, a koje su prouzrokovale 1.739 smrtnih slučajeva i raseljavanje sedam miliona ljudi, navodi Gardijan.

Poplave su koštale 5,6 milijardi dolara, iako su to samo osigurani gubici, a procenjuje se da su stvarno koštale više od 30 milijardi dolara, navodi Kristijan ejd.

"Deset izdvojenih klimatskih katastrofa u prošloj godini od kojih je svaka koštala više od tri milijarde dolara ukazuje na finansijsku cenu nedelovanja u borbi protiv klimatske krize. Ali iza brojki u dolarima leže milioni priča ljudskih gubitaka i patnje", sopštio je izvršni direktor organizacije Patrik Vat.

Prema izveštaju deset najskupljih klimatskih katastrofa u 2022., u smislu osiguranih šteta, nalaze se oluja Junis u Belgiji, Nemačkoj, Irskoj, Holandiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji, sa štetom od 4,3 milijarde dolara u februaru, zatim poplave u istočnoj Australiji, 7,5 milijardi dolara od februara do marta, aprilske poplave u  Južnoafričkoj Republici - tri milijarde dolara i poplave u Pakistanu- sa štetom od 5,6 milijardi dolara.

Na spisku su i poplave u Kini, od 12, 3 milijarde dolara, višemesečna evropska suša, sa štetom od 20 milijardi dolara, uragan Fiona, Karibi i Kanada u septembru, od tri milijarde dolara, kao i uragan Ijan, na Kubi i u SAD, od septembra do oktobra koji je pričinio štetu od 100 milijardi dolara.

Tokom cele godine bili su prisutne brazilska suša,koja je koštala do sada četiri milijarde dolara, kao i suša u Kini sa štetom od 8.4 milijarde dolara. Pored 10 najskupljih katastrofa, izveštaj humanitarne organizacije ističe druge značajne incidente vezane za klimu koji su takođe izazvali smrt, raseljavanje, devastaciju i štetu po životnu sredinu.

Oni uključuju poplave u Maleziji, Brazilu i zapadnoj Africi, dugotrajnu sušu na Rogu Afrike, toplotne talase u Indiji i Pakistanu, na Arktiku i Antarktiku, požare u Čileu, oluje u jugoistočnoj Africi i na Filipinima i tropski ciklon u Bangladešu, navodi Gardijan.

Komentari (0)

Svet