Fokus

Letelice oborene, pitanja i dalje u vazduhu: Čemu su služili NLO na nebu SAD i ko ih je poslao

Komentari

Autor: Euronews Srbija

17/02/2023

-

19:09

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Sjedinjene Američke Države oborile su četiri objekta iznad neba Severne Amerike u poslednjih deset dana. Za jedan od njih utvrđeno je da je u pitanju kineski balon, dok se za ostacima preostala tri (od kojih je jedan bio iznad Kanade) i dalje traga kako bi se utvrdilo šta predstavljaju.

Kineski balon oboren je 4. februara iznad voda Južne Karoline, a juče su američki zvaničnici naveli da su pronađeni "značajni ostaci" koji uključuju senzore i neke druge delove elektronske opreme.

Iz Vašingtona tvrde da je u pitanju balon koji je poslao Peking kako bi špijunirao SAD, a kao jedan od argumenata koriste i to što je letelica viđena iznad lokacije u Montani gde se nalaze nuklearni silosi. 

Sa druge strane, Kina osuđuje obaranje letelice i tvrdi da je u pitanju balon koji je korišćen za prikupljanje meteoroloških podataka, ne navodeći, doduše, kome je tačno balon pripadao - institucijama, kompaniji ili pojedincu.

Radulović: Šta je to što sateliti ne mogu da snime?

Kada su u pitanju preostala tri oborena NLO, o njima se još gotovo ništa ne zna jer nisu pronađeni ostaci, ali je iz Bele kuće saopšteno da je moguće i da su imali neku "benignu svrhu" poput komercijalne.

Vojni analitičar Vlade Radulović istakao je za Euronews Srbija da je teško dati konkretan odgovor o tome za šta su služila četiri objekta oborena iznad neba SAD i Kanade, upravo zbog toga što i dalje postoji veliki broj nepoznatih detalja.

"Ipak, na osnovu snimaka možemo da kažemo da nešto ispod prvog oborenog objekta, odnosno balona, postoji. Meni to liči na panele koji mogu da služe za odašiljanje podataka, ali mogu da imaju i neku potpuno drugu svrhu", kaže Radulović.

Twitter/@elitedevon

Obaranje kineskog balona, 4. februar

On naglašava da je Kina, posle SAD, druga sila po broju satelita u niskoj orbiti, i da se sa jedne strane postavlja pitanje šta to baloni mogu da osmotre što ne može mreža satelita, ali da je takođe neophodno reći da postoje i neki podaci do kojih mogu doći aerostati, odnosno objekti koji mogu da budu duže vreme fiksirani, poput balona.

"Uvek se fokusiramo na taj tehnički deo, ali postoji i pitanje da li je efikasnije da se tako mere klimatski uslovi ili da se dolazi do drugih podataka nevidljivih oku posmatrača. Možda je ovo pitanje presecanja određenih komunikacija sa satelitima ili američkim stanicama na zemlji", dodaje Radulović.

Reakcija Kine na oborene letelice

Situacija sa oborenim balonom, a potom i drugim NLO, došla je u nezgodnom trenutku kada su u pitanju odnosi Pekinga i Vašingtona. Odnosi ovih zemalja dodatno su zategnuti nakon američkih optužbi za špijunažu, pa je zbog toga odložena i poseta američkog državnog sekretara Entonija Blinkena Kini, koja je planirana ranije.

Iz Pekinga su, pored protesta zbog onoga što su nazvali "nepotrebnom američkom upotrebom sile protiv civilne letelice", saopštili i da je, u prethodnih godinu dana, zabeleženo "više od deset američkih balona iznad kineskog vazdušnog prostora", mada nisu naveli nikakve dalje detalje o tome.

Saopštenje Kine da je prvi oboreni balon pripadao toj zemlji ali da je služio za prikupljanje meteoroloških podataka, Radulović ocenjuje kao "uobičajenu argumentaciju kada dođe do ovakve situacije". Međutim, on ukazuje i na potencijalnu širu sliku.

"Ako se ispostavi tačnom tvrdnja SAD da se grupa takvih objekata nalazi na nebu širom sveta, onda to potvrđuje tezu nekih daljih 'ekspanzionističkih' namera Kine koje nisu fokusirane samo na prostor oko Tajvana već i mnogo šire", kaže Radulović.

Bez obzira na to što su iz Bele kuće saopštili da su pronađeni neki ostaci prvog srušenog objekta, za koji se zna da je balon, Radulović sumnja u to da će američki obaveštajci dobiti neke značajne informacije od toga.

"Pitanje je da li će se ustanoviti uopšte šta je bilo na kineskom balonu. Prilično sam siguran, ako je Peking poslao to za 'špijuniranje', da su sve vitalne komponente imale mogućnost samouništenja, pa je pitanje i da li će SAD moći nešto da saznaju", istakao je Radulović.

Šta su prednosti "špijunskih balona"?

Američke obaveštajne službe nedavno su saopštile kako smatraju da je prvi kineski balon koji je oboren 4. februara samo deo šire strategije Pekinga za špijunažu, odnosno prikupljanje osetljivih podataka.

Pri svemu ovome, sada su zabrinute i druge zemlje Zapada, pa je tako ministar odbrane Velike Britanije Ben Volas rekao kako će London "preispitati obezbeđenje svog vazdušnog prostora nakon upada kineskog balona za nadzor u vazdušni prostor SAD ranije ovog meseca".

Jedna od lokacija koja se smatra bazom za slanje špijunskih balona je Hainan, ostrvo koje se nalazi južno od kontinentalnog dela Kine. Ovo ostrvo, inače, već duži vremenski period služi kao komandni centar kineske vojske, a iako je više poznato zbog pomorskih kapaciteta, na njemu se nalazi aerodrom koji je bio baza za kineski borbeni avion koji se 2001. sudario sa američkim.

Kineska vojna modernizacija bila je vođena uverenjem da Narodnooslobodilačka armija mora da sustigne rivale poput SAD, kao i da razvije oružje i strategije koje bi joj mogle dati prednost.

Baloni su postali mali, ali aktivan deo te strategije, prenosi "Njujork tajms", dodajući da kineski nacionalni univerzitet za odbrambenu tehnologiju ima tim istraživača koji proučava napredak u razvoju špijunskih balona.

profimedia

Potraga za ostacima kineskog balona

Pre nekoliko godina, list koji služi kao glasilo kineske vojske objavio je tekst u kom opisuje kako su visine blizu svemira postale "novo bojno polje u modernom ratovanju", a u nekoliko brojeva od tada pojavljivale su se izjave oficira u kojima se čitaoci pozivaju da ozbiljno shvate ulogu špijunskih balona.

"Balon je 'moćno oko' na nebu, koje može da pokrije ciljeve dok leti na malim visinama. U budućnosti, ovakve platforme mogu, kao podmornice u dubinama okeana, da postanu 'tihe ubice'", navodi se u tekstu iz 2021. godine.

Baloni često ne koriste najsavremeniju tehnologiju, naročito ako se uporede sa satelitima, ali stručnjaci ističu da ipak mogu imati određenih prednosti. Na primer, baloni mogu satima da lebde iznad objekta koji je neophodno posmatrati, dok satelit koji kruži oko Zemlje može imati samo nekoliko minuta da snimi svoju metu. 

Pored toga, smatra se da se balonima može upravljati daljinski, a pošto lebde uz pomoć vetra na velikim visinama, njihove putanje je teže predvideti. Naravno, tu je i finansijska strana priče - baloni su takođe jeftiniji za proizvodnju i lansiranje od svemirskih satelita.

Neki od špijunskih balona opremljeni su elektrooptičkim senzorima ili digitalnim kamerama koje, u zavisnosti od rezolucije, mogu da snimaju veoma precizne slike, rekli su američki zvaničnici. Takođe, dodali su, ovi baloni imaju mogućnost radio signala i satelitskog prenosa.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Svet