Aktuelno iz kulture

Pirot postaje galerija na otvorenom: Skulpture iz "Prvog maja" krasiće parkove

Komentari

Autor: Tanjug

31/01/2024

-

10:19

Pirot postaje galerija na otvorenom: Skulpture iz "Prvog maja" krasiće parkove
Pirot postaje galerija na otvorenom: Skulpture iz "Prvog maja" krasiće parkove - Copyright Tanjug/Aleksandar Ćirić

veličina teksta

Aa Aa

Čak 25 skulptura iz neprocenjive zbirke nekadašnje Industrije odeće "Prvi maj", krasiće parkove širom Pirota i centar grada, pa će ovaj grad postati jedna od najvećih galerija na otvorenom, ne samo u Srbiji, nego i šire.

Radmila Vlatković, istoričarka umetnosti i direktorka Galerije "Čedomir Krstić", u razgovoru za Tanjug kaže da vrednost ove umetničke zbirke sa delima Dušana Džamonje, Matije Vukovića, Kengira Azume, Dominika Labovijea i mnogih drugih, uveliko prevazilazi okvire naše zemlje.

"Od kada je lokalna samouprava otkupila umetnička dela Prvog maja, Galerija Čedomir Krstić je preuzela pokretna umetnička dela, slike, grafike, crteže, tapiserije i to se već nalazi u prostorijama depoa galerije. Problem je sa skulpturama, koje su nepokretno kulturno dobro, one bi trebalo u najskorijem periodu da se iz parkovskih površina 'Prvog maja' prebace u parkovske površine grada", kaže Vlatković i dodaje da je Komisija koja je radila na tom izmeštanju već  odredila lokacije. 

Tanjug/Aleksandar Ćirić

Radmila Vlatković, istoričarka umetnosti i direktorka Galerije "Čedomir Krstić"

Ona napominje da je već poznato gde će tačno biti razmeštene skulpture u Pirotu. 

"Osim tri skulpture koje već krase centar grada, a to su radovi Dominika Labovijea, Kloda Losta i Kengira Azume, najlepše skulpture biće postavljene na centralnom trgu grada, oko renoviranog Doma vojske, prema Soliteru, glavnoj ulici i tu će biti stacionirane skulpture u mermeru da bi bile pandan već postavljenim skulpturama. Skulpture u kamenu biće u okviru pirotskog Kalea, tačnije kompleksa srednjovekovne tvrđave Momčilov grad, a skulpture u čeliku, bronzi, biće na ostalim lokacijama gde se  nalaze veće parkovske površine. Dakle, 25 skulptura će biti iz fabričkog kruga Prvog maja postavljene na lokacijama širom grada", kaže direktorka galerije.

Kako kaže, umetnička vrednost skulptura iz nekadašnje neprocenjive zbirke "Prvog maja" daleko prevazilazi okvire naše zemlje.

Tanjug/Aleksandar Ćirić

 

"Reč je o autorima kojih više nema, tu je Dušan Džamonja, Jovan Kratohvil, Aleksandar i Tatjana Zarin, Matija Vuković, tako da je ovo bogatstvo grada u umetničkom smislu. Reč je ukupno o negde oko 1.300 umetničkih dela na koje možemo biti veoma ponosni zato što su u pitanju vredna imena, umetnici, koji su na svetskom nivou. Pirot će, kada ceo ovaj veoma zahtevan posao bude završen, postati prava galerija na otvorenom. Ima zaista mnogo zanimljivih detalja vezano za to jer su, kada je o skulpturama reč, mnoge nabavljene u okviru smotre "Mermer i zvuci" u Aranđelovcu, odakle je Prvi maj dosta umetničkih dela nabavljao. Tako se dešava da neku skulpturu imamo u tri originala, pa se jedan nalazi u Pirotu, drugi u Aranđelovcu, treći recimo u Beogradu. To je slučaj sa par skulptura", kazala je Vlatković.

Tanjug/Aleksandar Ćirić

 

Posebno je značajna činjenica da će ova umetnička dela biti sačuvana, imajući u vidu da je ogroman broj umetničkih dela, koja su krasila fabrike nekada moćne pirotske industrije, tokom stečaja jednostavno nestala, ili uništena.

"Ako računamo umetnička dela koja su se nalazila u svim fabrikama, svojevremeno sam radila popis na nivou grada, u svim fabrikama bilo je oko 800 umetničkih dela - slike, crteži, grafike, jednostavno su nestale u procesu privatizacije. Galerija u svom fondu ima negde više od 1.000 umetničkih dela, od toga 10 legata. Legat Industrije odeće 'Prvi maj', odnosno umetnička zbirka 'Prvog maja' je još jedan legat Galerije, a ako uspemo sve da prikupimo, biće to negde oko 1.300 umetničkih dela na koja možemo biti zaista ponosni", kaže Vlatković.

Umetnička zbirka Industrije odeće "Prvi maj", od neprocenjive vrednosti, sačuvana je zahvaljujući reakciji lokalne samouprave koja je u procesu stečaja fabrike, sprečila da ova zbirka ode u ruke privatnih kolekcionara tako što je otkupila zbirku prebijanjem dugova na ime poreza, pa je ovo neprocenjivo kulturno blago ostalo Gradu Pirotu i na ponos svih Piroćanaca. 

Komentari (0)

Kultura