Aktuelno iz kulture

Ko će osvojiti Zlatnu palmu: Svi filmovi u trci za prestižno priznanje Kanskog festivala

Komentari

Autor: Staša Rosić

28/05/2022

-

08:10

Ko će osvojiti Zlatnu palmu: Svi filmovi u trci za prestižno priznanje Kanskog festivala
Ko će osvojiti Zlatnu palmu: Svi filmovi u trci za prestižno priznanje Kanskog festivala - Copyright YouTube/Cine maldito, Collider Exclusives, Voodoo Films, The Upcoming,EPA/SEBASTIEN NOGIER

veličina teksta

Aa Aa

Večeras se završava najglamurozniji filmski festival na svetu, a na svečanom zatvaranju biće proglašen dobitnik prestižnog priznanja "Zlatne palme" za najbolji film.

U trci je 18 ostvarenja koja potpisuju zvučna imena kinematografije, a najboljeg među njima odabraće žiri kojim predsedava francuski glumac Vensan Lindon.

Posle Oskara, "Zlatna palma" važi za najprestižniju nagradu u svetu kinematografije, a njegnog pobednika je mnogo teže predvideti.

Odluku donosi žiri kog obično čine glumci i reditelji, ali bez neke matematičke formule. 

Dodeljuje se od 1955. godine i do sada su je dobijala ostvarenja kao što su "Sladak život", "Apokalipsa danas", "Drvo života", "Klavir" i mnoga druga kultna ostvarenja, dok je prošlogodišnja laureatkinja Žulija Dukorno sa šokantnom dramom "Titan". 

Kladionice ove godine favorizuju japanskog reditelja Hirokazu Koreedu i njegov novi film "Broker", koji je već osvojio "Zlatnu palmu" za "Shoplifters" 2018. godine.

Kan voli Koreedu, pa je tako njegovu dramu "Kakav otac, takav sin" nagradio nagradom žirija 2013. godine.

Onlajn kladionice u Francuskoj takođe pominju "Brata i sestru" Arnoa Deplešena kao mogućeg dobitnika prestižnog priznanja.

Deplešen se do sada sedam puta takmičio u Kanu, a do sada nije osvojio nijednu nagradu. 

Ovog puta deli mesto na tabeli kladionice sa Dejvidom Kronenbergom i njegovim šokantnim ostvarenjem "Zločini prošlosti", čiju su projekciju mnogi gledaoci napustili.

Od američkih filmova, najveće šanse za pobedu ima "Armageddon Time", prepun velikih zvezda, a njegov reditelj Džeremi već četiri puta bio je u trci za "Zlatnu palmu".

I novo ostvarenje Keli Rajhart "Showing Up" takođe je među favoritima.

Podsetimo se filmova koji su ove godine u trci za "Palme d'Or":

"Zauvek mlad", Valerija Bruni Tedeski (Francuska)

Glumica i rediteljka Valerija Bruni Tadeski donosi priču o reditelju Patrisu Šerou, čiju je školu pohađala osamdesetih godina prošlog veka. 

Priča prati polaznike te škole tokom njihovog odrastanja, njihove ljubavi, druženja i lične tragedije koje će im obeležiti budućnost.

Iako film nije favorit za "Zlatnu palmu", predviđaju mu nagradu za najbolji scenario.

Bruni Tadeski je u jednom intervjuu rekla: "To je priča o pozorištu i Životu. Luj Garel će glumiti Šeroa, reditelja kom sve dugujem. Biće to moj način da mu vratim malo od onoga što je dao svima nama".

Rediteljka je već bila nominovana za "Zlatnu palmu" i to sa filmom "Zamak u Italiji" 2013. godine. 

Manje je poznato da je ona ćerka uspešnih muzičara i polusestra modela i bivše prve dame Francuske Karle Bruni.

"Armageddon Time", Džejms Grej (Sjedinjene Američke Države)  

Ako bi se "Zlatna palma" dodeljivala po popularnosti glumaca koji igraju u filmovima, "Armagedon Time" bio bi favorit ovogodišnje takmičarske selekcije.

Novo ostvarenje američkog reditelja Džejmsa Greja, koji je ovog puta i u ulozi scenariste i producenta, okupilo je velike holivudske zvezde kao što su En Hatavej, Entoni Hopkins i Džeremi Strong. 

Film je inspirisan Grejevim odrastanjem u Kvinsu, a bavi se temom prijateljstva, odanosti, predrasuda i rasizma u Americi u vreme pre izbora Ronalda Regana.

Priča prati dvanaestogodišnjeg dečaka, kog roditelji protiv njegove volje šalju u privatnu školu zajedno sa starijim bratom, ali dečaci kuju rizičan plan da pobegnu za Floridu.

"Broker" Hirokazu Koreeda  (Japan-Južna Koreja)

Japanski reditelj Hirokazu Koreeda glavni je favorit za "Zlatnu palmu" sa svojim novim filmm koji je snimio u Južnoj Koreji i to sa južnokorejskim glumcima, među kojima je Song Kang-ho, zvezda "Parazita". 

U ovom ostvarenju on prati Sang-hjuna, brokera koji sa partnerkom Dong Su (Gang Dong Von) pronalazi roditelje za napuštenu decu u zamenu za novac. Do zapleta dolazi kada jedna majka, koja je napustila svoju bebu, menja mišljenje i vraća se po njega. 

Istovremeno, dvoje detektiva pokušavaju da im uđu u trag.

"Brat i sestra", Arno Deplešen (Francuska)

Čuveni francuski reditelj Arno Deplešen takmiči se sa pričom o bratu i sestri koji se bliže pedesetim godinama života. Alis (Marion Kotijar) je glumica, a Luj (Melvil Pupo) je učitelj i pesnik. Oni ne razgovaraju preko dvadeset godina, ali ih smrt roditelja ponovo spaja.

Deplešen je prethodni put nastupio u Kanu 2019. godine sa krimi dramom "Oh Mercy!"

"Blizu", Lukas Dont (Belgija)

Lukas Dont snimio je film o prijateljstvu i praštanju iz ugla dvojice tinejdžera. Leo i Remi imaju 13 godina, ali njihovo prijateljstvo se naglo prekida. U pokušaju da shvati šta se dogodilo, Leo se zbližava sa Sofi, Remijevom majkom.

Mladi reditelj već je jednom oduševio kansku publiku svojim filmom "Girl" o transrodnoj devojčici koja sanja o tome da postane balerina za koji je dobio i "Zlatnu kameru" i još dvadeset nagrada na različitim evropskim festivalima.

"Crimes of the Future" Dejvid Kronenberg (Kanada) 

"Imam nezavršena posla sa budućnošću", rekao je Dejvid Kronenberg o novom filmu za Variety. U njemu igraju Vigo Mortensen, Lea Sedu i Kristen Stjuart, a Kronenberg se vraća svojim korenima u prvom filmu posle duge pauze od osam godina.

Zvanični sinopsis glasi: "Dok se ljudska vrsta adaptira na veštačko okruženje, telo prolazi kroz transformacije i mutacije. Sol Tenser (Vigo Mortensen) sa partnerkom Kapris (Lea Sedu) čuveni umetnik performansa, javno prikazuje metamorfozu svojih organa. Timlin (Kristen Stjuart) je istražiteljka Nacionalnog registra organa, ospesivno prati njihovo kretanje i otkriva misterioznu grupu čija je misija da Solovu popularnost iskoristi da ukaže na sledeću fazu ljudske evolucije".

Iako je projekciju filma na Kanskom festivalu napustio jedan broj gledalaca, oni koji su do kraja pogledali ovu horor priču, nagradili su je dugim aplauzom. 

Ipak, Kronenberg ne važi za favorita kada je reč o trci za "Zlatnu palmu".

"Sveti pauk", Ali Abasi (Iran)

Iransko-švedski reditelj Ali Abasi, snimio je triler zasnovan na istinitoj priči o poremećenom serijskom ubici koji je ubio nekoliko žena. 

Film prati Saida, naizgled mirnog porodičnog čoveka, koji kreće u misiju da "pročisti" sveti iranski grad Mašhad i "oslobodi ga" pokvarenih i nemoralnih uličnih prostitutki.

Poruka filma inspirisala je protest feministkinja u Kanu neposredno pre njegove premijere, u kom su žene nosile baklje sa crnim dimom i raširile transparent na kojem je pisalo "129 ubistava žena od poslednjeg Kanskog festivala" što, kako prenosi "Independent", verovatno ukazuje na broj žrtava porodičnog nasilja u Francuskoj.

Ovo je treći film mladog Abasija, a drugi - "Granica" - nagrađen je u kategoriji "Un Certain Regard" 2018. u Kanu.

"Nostalgia", Mario Martone (Italija)

Nakon što je 45 godina živeo na Bliskom istoku, Feliče se vraća u četvrt Sanita u Napulju, gde brine o bolesnoj majci. U međuvremenu čeka susret sa nekadašnjim prijateljem, koji je postao kriminalac. 

Ovaj film reditelja Marija Martonea, koji je godinama bio član kanskog žirija, inače je jedino ostvarenje iz Italije u trci za "Zlatnu palmu".

"RMN", Kristijan Munđiu (Rumunija)

Posle pet godina pauze, čuveni rumunski reditelj predstavio je novi film, četvrti kojim konkuriše za prestižno filmsko priznanje.

Priča smeštena u Transilvaniji prati čoveka koji se nakon rada u inostranstvu vraća u rodno selo za Božić i zatiče njegove stanovnike u strahu i predrasudama zbog dvojice stranih radnika zaposlenih u lokalnoj pekari. 

Munđiu je već dobio "Zlatnu palmu" 2007. za film "4 meseca, 3 nedelje i 2 dana", nagradu za najbolji scenario za "Beyond the Hills" 2012. i za najbolju režiju ("Graduation") 2016.

"Zvezde u podne", Kler Deni (Francuska)

Čuvena francuska rediteljka Kler Deni snimila je film na engleskom jeziku smešten u Nikaragvi sa Džoom Alvinom i Margaret Kveli u glavnim ulogama.

Priča prati strasnu ljubavnu vezu između misterioznog britanskog biznismena i američke novinarke, koji se upliću u opasan lavirint laži i zavera za vreme građanskog rata u toj afričkoj zemlji.

Priča je zasnovana na istoimenoj knjizi Denisa Džonsona.

"Tori i Lokita", Žan Pjer i Luk Darden (Belgija)

Braća Darden nastavlja tradiciju istraživanja gorućih tema savremenog društva, ovog puta pričom o dvoje tinejdžera čije prijateljstvo im pomaže da žive u izbeglištvu. 

Rediteljski duo prethodno je gostovao na Kanskom festivalu 2019. godine sa filmom "Young Ahmed", za koji su dobili nagradu za najbolju režiju. 

"Zlatnu palmu" osvojili su dva puta: 1999. za "Rozetu", a 2005. za "Dete".

"Trougao tuge", Ruben Ostlund (Švedska)

Ova crnohumorna komedija sa Vudijem Harelsonom, Harisom Dikinsonom i Šarlbi Din je prvi film švedskog reditelja Rubena Osltunda na engleskom jeziku.

Manekenski par (Dikinson i Din) ukrcava se na jahtu sa superbogatim putnicima, ali ubrzo završavaju na pustom ostrvu gde se hijerarhija moći potpuno menja. Tamo gde milijarde dolara ne igraju nikakvu ulogu i gde se ljudi bore za goli opstanak, najuticajnija osoba je - ona koja zna da kuva.

"Showing Up", Keli Rajhart (SAD)

Zabavna i vedra priča o umetnici koja se priprema za važnu izložbu prema mišljenju pojedinih kritičara jedno je od najboljih ostvarenja američke rediteljke Keli Rajhart.

Njena muza Mišel Vilijams ponovo je u glavnoj ulozi, a "Showing Up" je njihov četvrti zajednički film. 

Za razliku od dosadašnjih dela, Rajhart se ovog puta ne bavi društvenom kritikom, nego unutrašnjim previranjima savremenih umetnika.

"Odluka o odlasku", Park Čan Vuk (Južna Koreja)

Park Čan Vuk, autor poznate "Sluškinje" (The Handmaiden), posle šest godina se vraća u žižu javnosti filmom "Odluka o odlasku" ("Decision To Leave"). 

Priča prati policijskog detektiva, kog privlači misteriozna udovica, inače glavna osumnjičena u njegovom novom slučaju ubistva.

Park je redovan gost Kana, a njegov "Oldboy", film koji ima status kultnog, osvojio je Gran Pri 2003, dok je "Žeđ" (Thirst) dobila nagradu žirija 2009.

"Žena Čajkovskog", Kiril Serebrenikov (Rusija) 

Kiril Serebrenikov, ruski reditelj koji je prošle godine propustio gostovanje u Kanu, jer mu je bilo zabranjeno da napusti zemlju, konačno je dobio zeleno svetlo za prelazak granice Rusije i u Kan stiže sa novim filmom "Žena Čajkovskog".

Priča prati turbulentnu vezu najvećeg ruskog kompozitora Čajkovskog i njegove žene antonine Milijukove. 

Milijukova je bila ludo zaljubljena u Čajkovskog, međutim kada su se venčali, muž je počeo da je krivi za sve njegove nesreće i neuspehe i pokušavao na sve moguće načine da se razvede od nje. S druge strane, ona je bila spremna da se do kraja bori za svoj brak, sve dok polako nije počela da klizi u bezumlje.

"Dečak sa neba", Tarik Saleh (Švedska)

Švedski reditelj koji je osvojio nagradu žirija za najbolji strani film Sandens festivala, ovog puta je snimio politički triler koji se bavi previranjima na prestižnom islamskom univerzitetu u Kairu. 

Prvog dana nakon letnjeg raspusta, veliki imam pada i umire pred studentima, što dovodi do bespoštedne borbe za zauzimanje njegovog mesta. 

"Želeo sam da otvorim Pandorinu kutiju i povedem publiku u svet koji je upleten u širi univerzum, koji nijedna kamera još nije snimila. Strogo govoreći, ovo nije film o islamu, nego o ideologiji i ratu ideja. Tema je više politička, nego religijska", rekao je ranije Tarik o ovom filmu.

"Leila’s Brothers", Said Rustaji (Iran)

Glavna junakinja ovog filma Lejla ima 40 godina, a ceo život provela je brinući o roditeljima i četvorici braće.

Porodica je pod velikim pritiskom zbog dugova, koji neprestano rastu, ali Lejla ima plan kako da ih izbavi.

Autor ovog filma je mladi iranski reditelj Said Rustaji, koji je debitovao filmom "Life+1 Day". 

Said se u svojim filmovima bavi problemima društvene nejednakosti i statusom žena u iranskom društvu.

"Eo", Jerži Skolimovski (Poljska)

Poljski reditelj Ježi Skolimovski napravio je savremenu interpretaciju kultnog klasika "Srećno, Baltazar" Roberta Bresona iz 1966. godine. 

Priča prati magarca po imenu Baltazar od poljskog cirkusa do italijanske klanice. To je istovremeno uvid u ljudski odnos prema bespomoćnim životinjama i sugestivna slika međuljudskih odnosa i kulturnih promena koje se odvijaju u savremenom svetu.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura