Ponos Malte: Palata Velikog majstora, jedan od najvažnijih simbola grada, pod zaštitom UNESCO-a
Komentari
04/04/2026
-19:43
Prestonica Malte, Valeta, predstavlja jedan od najočuvanijih i istorijski najznačajnijih gradova Mediterana zbog čega se nalazi pod zaštitom UNESKO, a u gradu sa bogatom kulturnom baštinom i arhitekturom posebno mesto zauzima rezidencija predsednika Malte, Palata Velikog majstora.
Iako je područje na kojem danas stoji Valeta bilo naseljeno još u antičko doba, grad su u 16. veku osnovali Vitezovi Svetog Jovana na uskom poluostrvu između dve prirodne luke nakon što su se, uz pomoć evropskih saveznika, oduprli velikoj osmanskoj opsadi Malte.
Nakon ove pobede, veliki majstor reda, Žan Parisot de la Valet, odlučio je da izgradi novi, utvrđeni grad koji bi mogao da odoli budućim napadima i tako je 1566. godine započeta izgradnja Valete.
Plan izgradnje je podrazumevao grad-tvrđavu, a Valeta je izgrađena po modernim renesansnim principima, sa pravolinijskim ulicama i snažnim utvrđenjima koja su je učinile gotovo neosvojivom.
Pod vlašću vitezova, Valeta se razvijala kao politički, vojni i kulturni centar - građene su crkve, palate i javne zgrade, čime je grad stekao svoj prepoznatljiv izgled.
U prvim godinama izgradnje Valete, počela je i izgradnja Palate Velikog majstora kao rezidencije za Velikog majstora. Do početka 17. veka, Palata je dobila kulu, oružarnicu i štale.
Serijom prepravki koje su počele krajem 17. veka stvorena je zatvorena lođa, sat-kula, kao i biblioteka, dok je projekat izgradnje kovnice novca zaustavljen francuskim osvajanjem ostrva 1798. godine.
Vojska Napoleona Bonaparte je tada proterala vitezove sa Malte, ali su već 1800. godine francuske vlasti bile prinuđene da predaju upravu nad ostrvom Velikoj Britaniji.
Tokom britanske vladavine, Valeta zadržava svoj značaj kao važna pomorska baza na Mediteranu, a na Palati su izvršene prepravke koje su podrazumevale proširivanje trpezarije i smeštajnih prostora za guvernerovu pratnju.
Značaj Valete posebno se iskazao tokom oba svetska rata, a grad je pretrpeo velika razaranja tokom Drugog svetskog rata. Sudbinu Valete podelila je i Palata Velikog majstora koja je teško oštećena u ratnim dejstvima Sila osovine.
Nakon rata, započelo se sa obnovom Valete i Palate Velikog majstora, što je omogućilo gradu da zadrži svoj istorijski karakter. Restauracija Palate je trajala do sredine pedesetih godina 20. veka, kada je ponovo postala rezidencija guvernera Malte.
Valeta i Palata Velikog majstora zadržavaju svoj značaj i nakon što je Malta stekla nezavisnost 1964. godine i proglašenja republike 1974. godine - Valeta ostaje adiminstrativno i kulturne središte Malte, dok Palata postaje rezidencija predsednika Republike.
Deo Palate Velikog majstora, koja od 2018. godine prolazi kroz temeljnu restauraciju, je otvoren za turiste, što je prilika za sve zaljubljenike u istoriju, kulturu i arhitekturu da se bliže upoznaju sa istorijom Malte, Valete, ali i viteškog reda Svetog Jovana.
Komentari (0)