Fokus

Hod po crvenim linijama na Bliskom istoku: Bajden poručio da "čuva leđa" Izraelu, ali ima jedan uslov za Netanjahua

Komentari

Autor: Euronews Srbija

15/04/2024

-

18:02

Euronews TV

veličina teksta

Aa Aa

Čini se da su "crvene linije" na Bliskom istoku pređene - Izrael je napao diplomatski objekat Irana u Siriji, a Iran se osvetio tako što je prvi put izveo direktan napad sa svoje teritorije na Izrael. Iako su skoro sve od 300 iranskih raketa koje si letele na ciljevima u Izraelu oborene, sada se svi pitaju šta bi mogao da bude odgovor premijera Benjamina Netanjahua i ratnog kabineta. Analitičari kažu da deluje i Izrael i Iran mogu da budu zadovoljni na neki način, ali upozoravaju da najnovija eskalacija pokazuje koliko je situacija na Bliskom istoku zapaljiva.

Diplomate su se u prethodnom periodu veoma angažovale da bi spustile tenzije između Izraela i Irana. Na posebnoj sednici Saveta bezbednosti generalni sekretar Ujedinjenih nacija pozvao je obe strane na maksimalnu uzdržanost i deeskalaciju.

"Od vitalnog je značaja da se izbegne bilo kakva akcija koja bi mogla da dovede do vojnih sukoba na više frontova na Bliskom istoku. Civili već snose teret i plaćaju najveću cenu. Imamo zajedničku odgovornost da sprečimo dalju eskalaciju", poručio je Antonio Gutereš.

Izraelski amabasador kaže da je Iran napadom na Izrael prekršio Povelju UN i međunarodno pravo.

"Ovaj napad je prešao svaku crvenu liniju, a Izrael zadržava zakonsko pravo da uzvrati. Nismo mi žaba u ključaloj vodi. Mi smo nacija lavova. Savet bezbednosti mora da osudi Iran zbog njegovog terora”, kaže izraelski ambsador Gilan Erdan.  

profimedia

 

S druge strane, iranski predstavnik navodi da se Iran branio pošto Savet bezbednosti nije osudio napad na iranski konzulat u Damasku. 

"Pozvali smo Savet bezbednosti da oštro osudi ovaj neopravdani zločinački i teroristički čin, preduzimajući odlučne i adekvatne mere da se počinioci brzo privedu pravdi i spreči napad na diplomatske prostorije bilo koje države članice. Nažalost, UN nisu ispunile svoju dužnost da održe međunarodni mir i bezbednost", istakao je predstavnik Irana Amir Said Iravani.  

Amerika i Velika Britanija osudile su iranski napad koji je kako tvrde pretio da ugzori ceo region. 

"Iranska namera je bila da izazove značajnu štetu i smrt u Izraelu. Ispalio je više od 300 dronova, balističkih projektila i krstarećih raketa koje ne predstavljaju pretnju samo stanovništvu u Izraelu, već i drugim državama članicama UN u regionu, uključujući Jordan i Irak”, naveo je zamenik američke predstavnice pri UN Rbert Vud.

Izraelski lideri pripisuju zasluge međunarodnoj vojnoj koaliciji koja je osujetila direktan napad Irana i navode da je koordinisan odgovor polazna tačka za "strateški savez" protiv Teherana. 

"Zajedno sa SAD i drugim zemljama uspostavili smo snažan i moćan savez, u koordinaciji sa bezbednosnim službama naših partnera. Rezultat je potpuno obuzdvanje pretnji”, kaže izraelski ministar odbrane Joav Galant.

Koji su naredni koraci?

Ključno pitanje na koje svi sada traže odgovor jeste - šta dalje? Međunarodni urednik u BBC Džeremi Bouen u svojoj analizi kaže da je izraelski ratni kabinet iskoristio uobičajenu frazu da bi opisao naredne korake: “Odgovoriće na način i u vreme koje oni izaberu”.  

I on napominje da se sada ističe kohezija između Izraela i njegovih saveznika i ukazuje na reči opozicionog lidera Benija Ganca, koji je postao deo ratnog kabineta posle napada Hamasa od 7. oktobra.  

"Izrael protiv Irana, svet protiv Irana. To je rezultat. To je strateško dostignuće koje moramo da iskoristimo zbog bezbednosti Izraela", naveo je.  

Tanjug/AP/Abir Sultan

 

U rečima Benija Ganca se ne odbacuje mogućnost novog napada na iranske mete, ili prvi otvoreni napad Izraela na teritoriju unutar Irana (Izrael je inače, više puta ciljao iranski nuklearni program putem sajbernapada ili ubistvima naučnika i zvaničnika). Ali možda sada ostaje dovoljno vremena za diplomatski odgovor nakon sastanka grupe G7, najbogatijih zemalja sveta.  

Kako piše Bouen, izraelski napad na iranski diplomatski objekat u Damasku je najopasnija eskalacija sukoba na Bliskom istoku od kako je Hamas napao Izrael. Odluka o tom napadu nije usaglašena sa Amerikancima. Izrael je verovatno procenio da je mogućnost eliminisanja visokih komandanata Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) rizik koji vredi preuzeti.

Vrlo brzo postalo jeasno da će Iran odgovoriti, ali...

Dodaje da Izrael u javnosti nudi neubedljiv argument da je prusustvo visokih vojnih oficira u diplomatskim prostorijama učinilo zgradu legitimnom metom. Ali je ključno to što je Iran to protumačio kao napad na sopstveno tlo. 

"Vrlo brzo je postalo jasno da će Teheran odgovoriti, a ta poruka je nedvosmisleno preneta od strane vrhovnog vođe ajatolaha Hamneija. Izrael, SAD i ostali saveznici su bili upozoreni. Predsednik SAD Džozef Bajden je imao vremena da se vrati u Belu kuću sa vikend putovanja u Delaver", ukazuje Bouen.  

Tanjug/AP/Office of the Iranian Supreme Leader

 

Dajući svoj pogled na stanje na Bliskom istoku, spoljnopolitički komentator Politike Boško Jakšić matra da bi se reklo da niko ne želi veliki rat, ali da svako mora da pokaže da je na njega spreman.

"To što su obe strane proglasile pobedu je umirujući znak jer može da smanji apetite za odmazdu. Što se Teherana tiče, mi smo odmah dobili odgovor da je Teheran održao lekciju Izraelu, da je osvetio pogibju mučenika, kako ih oni zovu, u Damasku i da je to odrađeno minimalistički uz upozorenje da bi se na svaki novi napad odgovorilo ozbiljnije", kaže Jakšić za Euronews Srbija i dodaje da je, sve u svemu, što se tiče Irana, poslata poruka da je ova epizoda završena. 

Euronews TV

Navodi i da izraelski ratni kabinet nije doneo konačnu odluku, ali da je ponovio da Izrael zadržava pravo da uzvrati. Međtuim, kako ističe, u kabinetu Benjamina Netanjahua bi trebalo da izvuku značajnu lekciju iz toga što je iranski napad sprečen uz pomoć saveznika. 

"Pokazalo se da je podrška zapadnih i nekih arapskih saveznika više nego neophodona. Veliko je pitanje da li bi izraelske snage, bez obzira na tehnološki sofisticiranu armiju, uspele same da se izbore sa ovom količinom dronova i krstarećih raketa. Šta bi bilo u slučaju da je Iran eventualno uzvratio sa 1.000 dronova i raketa?", upitao je Jakšić.  

Kako napominje, upravo to obavezuje premijera Izraela da odustane od politike koju je vodio tokom rata u Gazi kada je apsolutno ignorisao sve molbe, savete i želje koje su dolazile iz Vašingtona. Veruje i da bi zbog toga Netanjahu ovoga puta morao da pažljivo razmisli dok planira eventualni novi napad, a to znači izbegavanje bilo kakve operacije na iranskoj teritoriji.

Sada je od presudnog zančaja da se "podvuče crta"

Džeremi Bouen ističe još jedan zanimljiv razvoj situacije, a to je da je Iran izabrao da ne započne napad supersoničnim balističkim projektilima, već sporim dronovima, koji su bili na radarskim slikama dva sata pre nego što su prišli metama. I on navodi da su gotovo svi dronovi i projektili zaustavljeni, ne samo zbog značajnih izraelskih PVO sposobnosti, već i zbog pomoći saveznika. 

"Predsednik Bajden je ispunio obećanje - 'gvozdenu' bezbednost za Izrael, odnosno poslao je poruku: 'Čuvamo vam leđa'. Zauzvrat Amerikanci žele jednu stvar od Izraela – uzdržanost. Predsednik Džozef Bajden je premijeru Netanjahuu poslao jasnu poruku. Napad Irana je osujećen, Izrael je pobedio, ne idite dalje u eskalaciji tako što biste izveli vojne udare na Iran", kaže Beouen i dodaje da mu je jedan visoki zapdni diplomata rekao da je sada od presudnog značaja da se podvuče crta i da se zaustavi dalja eskalacija.  

Urednik BBC-ja dodaje da se čini da je “podvlačenje crte” upravo ono čemu se nada i Iran i da Iranci žele da "ohlade situaciju" koja se kuvala dve nedelje. U prilog tome navodi da ipak nije izveden napad punog obima na Izrael jer je Iran mogao da ispali mnogo više raketa zahvaljujući jačanju svojih raketnih snaga. Osim toga, Hezbolah u Libanu je mogao da se uključi u sveopštu ofanzivu, ali to nije bio slučaj.

"Bajden na raspeću"

Zapravo, pre nekoliko dana je fokus međunarodne javnosti bio na razdoru između Netanjahua i Bajdena, zbog gladi izazvane izraelskom blokadom Gaze. Sada se govori o njihovom jedinstvu, ali ono što se nije promenilo jeste to da Amerikanci žele da pronađu način da zaustave klizanje na sveopštem bliskoitočnom ratu.  

AP Photo/Evan Vucci

 

Boško Jakšić slikovito govori o situaciji u kojoj se nalazi predsednik SAD uz reči: "Bajden je na raspeću". 

"Rat u Gazi ga je postavio na taj krst, jer on sve vreme pokušava da balansira između rastućih osuda izraelske brutalnosti prema Palestincima u Gazi i, s druge strane na obavezma prema svom strateškom savezniku. Tu liniju nije lako naći. Mislim da je Iran pružio Priliku i Bajdenu i Netanjahuu da na neki način poprave svoje narušene odnose, ali to će najviše zavisiti od izraelskog premijera koji je do sada vrlo često znao da se ponaša vrlo nepredvidljivo i suprotno željama i nemarama ne samo Amerike i zapadnih saveznika, već i svetske i izraelske javnosti", rkao je Jakšić za Euronews Srbija.  

Zaključuje da je lopta sada apsolutno u rukama Netanjahua i da veruje da bi trebalo očekivati neki odgovor koji on smatra da je obazen da napravi, ali da će se izbeći direktni napadi na Iran. 

Preporuka za vas

Komentari (0)

Svet