Fokus

Da li su se talibani promenili ili su samo bolji u PR-u: Ovog puta osim kalašnjikova koriste i tviter

Komentari

Autor: Politico, France 24, NPR

29/08/2021

-

08:15

Da li su se talibani promenili ili su samo bolji u PR-u: Ovog puta osim kalašnjikova koriste i tviter
Dan nezavisnosti Avganistana - Copyright Tanjug AP/Rahmat Gul

veličina teksta

Aa Aa

Dva dana nakon pada Kabula, trenutka kada su posle 20 godina talibani ponovo došli na čelo Avganistana, gledaoci su na avganistanskoj televiziji imali priliku da vide scenu koja je bila nezamisliva za vreme bivšeg talibanskog režima. Voditeljka kanala "Tolo" Behešta Argand intervjuisala je jednog talibanskog zvaničnika, a emitovanje je usledilo nakon što su talibanski zvaničnici pokazali pomirljiv ton. 

Talibani su 15. avgusta zauzeli prestonicu Avganistana. Njihov napredak ka Kabulu išao je veoma brzo, a prestonica je preuzeta bez borbi od kojih su mnogi i strahovali. Talibani od tada insistiraju na tome da se neće vraćati brutalnoj vladavini koja je obeležila režim od 1996. do 2001. godine, obećavajući amnestiju za sve.

Ova "nova verzija" talibana i dalje je, ipak, mnogima sumnjiva. Sumnja je još jača u jeku izveštaja sa terena koji pokazuju da nasilja na ulicama Avganistana ima, a neki su čak sigurni u to da je reč o PR kampanji i da je sve što talibanima trenutno treba međunarodno priznanje.

"Žele da zaborave prošlost"

Na konferenciji za novinare održanoj 17. avgusta, portparol talibana Zabihulah Mudžahid pokazao je pomirljiv ton prema neprijateljima, obećavši amnestiju za bivše pripadnike avganistanske vojske i policije. Rekao je, takođe, da će ženama da bude dozvoljeno da rade i uče, kao i da budu aktivne u društvu, ali u "okvirima islama".

Kada su talibani vladali Avganistanom u periodu od 1996. do 2001. godine, ženama je bilo zabranjeno da preuzimaju većinu poslova, a obrazovanje devojčica je bilo ograničeno na osnovnu školu. Gledanje televizije i slušanje muzike je bilo zabranjeno, a odrasli su čak mogli da budu kamenovani na smrt.

U intervjuu za "Njujork tajms" Mudžahid je rekao da talibani žele da "grade budućnost i zaborave ono što se dogodilo u prošlosti.

U svom prvom zvaničnom saopštenju tokom pada Kabula, talibansko političko vođstvo navelo je da će pravi test biti "služenje naciji i osiguravanje bezbednosi i udobnosti života", piše France 24. Pobunjenička grupa je tako signalizirala da je spremna da izvrši niz promena kako bi poboljšala živote stanovništva, umesto jednostavno da nametne zabrane nadahnute ideologijom.

Ova "promena" slike, već je, prema tvrdnjama nekih analitičara olakšala talibanima osvajanje Avganistana. Bilo je samo nekoliko izveštaja o protivljenju prema njihovom napretku, a Kabul je pao bez krvoprolića kog su se mnogi plašili. 

"Talibani su izgradili naraciju koja se veoma razlikuje od priče o bandi koja je harala Avganistanom između 1996. i 2001. Oni kažu: oslobodili smo vas od Amerikanaca i zlikovaca, korumpiranih Avganistanaca koji su pobegli u Abu Dabi i drugde, novcem koji je trebalo da stabilizuje državu. Oni se mogu predstaviti kao oslobodioci, a ne samo kao ljudi koji će zaključati Avganistance", navodi Sebastijen Busoa, istraživač sa Slobodnog univerziteta u Briselu (ULB).

Tanjug AP/Zabi Karimi

 

"Politiko" piše da talibani ovog puta, osim kalašnjikovima, svoje protivnike pokušavaju da dobiju i preko Tvitera.

"Velika je stvar zatražiti od ozloglašenih boraca poznatih po sadističkim egzekucijama na fudbalskim stadionima da predstave sebe kao legitimnu vladu, ali naučili su mudre diplomatske trikove u poslednje dve decenije. Sada naoružani sofisticiranim medijskim operacijama, talibani su tu da predstave novu sliku sebe kao branilaca prava žena i religijskih manjina, te onih koji pružaju amnestiju za svoje neprijatelje", navodi se u tekstu.

Ekspertkinja Mina al Lami za NPR je objasnila da su talibani pokrenuli vrlo "sofisticiranu, proaktivnu i pametnu PR kampanju", koja se odnosi i rad s medijima na mreži, na više platformi i na više jezika.

"To se dogodilo i pre zauzimanja Kabula, tako da je ova medijska operacija išla pod ruku sa vojnom operacijom. Svi snimci na njihovim nalozima bilo su kako ih ljudi dočekuju i kako se avganistanska vojska predaje ili menja stranu", navela je ona.

Poruke se uglavnom tiču "planova izgradnje stabilne zemlje za sve". Ipak, prema njenim rečima one zvuče "previše dobro da bi bile istinite".

Još u tekstu "Vašington pota" iz 2019. godine, u jeku pregovora Amerikanaca i talibana u Kataru objavljeno je da se talibani "jesu promenili - mnogo su bolji u PR-u".

"Ideologija ostaje ista"

Prema tvrdnjama nekih kritičara, amnestija je obećana i 1996. godine, te ovo predstavljanje o "ljubaznijim" talibanima ne može u potpunosti da prođe.

"Talibanska suštinska ideologija ostaje ista. Oni i dalje žele da nametnu neku vrstu šerijata, ekstremnu i rigorozniju verziju islamskog zakona", rekao je Busoa.

Tome idu u prilog i izveštaji sa terena. Prema pisanju medija, talibani su već ubili poznatog pesnika i rođaka novinara "Dojče velea". Pucali su na demonstrane u gradovima Džalalabad i Asadabad, a na nekim snimcima se vide pretučeni ljudi na ulicama.Takođe, BBC je izvestio da grupa ide od vrata do vrata u nameri da nađu osobe sa liste traženih.

France 24 piše da talibanski militanti žude za međunarodnim priznanjem jer su na teži način naučili da je međunarodna parija koja ugošćuje teroriste sigiran način za privlačenje strane vojne intervencije.

Lideri pokreta dobro znaju da su SAD napale Avganistan nakon što su odbile da predaju organizatora napada 11. septembra 2001. Osamu bin Ladena, a ne zbog kršenja ljudskih prava koje se dešavalo godinama radnije.

Iako talibani verovatno neće kompromitovati svoju ultrakontzervativnu islamističku ideologiju kod kuće, oni će se pobrinuti da Avganistan više ne bude korišćen kao baza za napade Al Kaide na strane zemlje, rekao je Vasim Nasr, stručnjak za džihadstičke pokrete France 24.

"Talibani su definitivno jači nego što su bili devedesetih godina. Oni imaju više vojnog i političkog iskustva. To ih ne čini otvorenijim, ali neće rizikovati da ih svrgnu drugi put zbog provokacije Al Kaide", navodi on.

"Traže međunarodno priznanje"

Iako su prvi talibanski režim priznale samo tri zemlje, Pakistan, Saudijska Arabija i UAE, on sada razgovara sa većinom svojih suseda. 

Mina al Lami objašnjava da ono što talibani žele je međunarodno priznanje, a da bi to dobili, moraju da pokažu da su fleksibilni i pragmatični.

"Rekli su da će žene raditi rame uz rame sa muškarcima, ali u okviru šerijata. Postoje različita tumačenja šerijata, pa koje tumačenje šerijata će oni sprovesti? I mislim da zasad namerno to drže nejasno jer žele podršku u ovom trenutku od ljudi unutar Avganistana i iz inostranstva", rekla je ona.

Ipak, dodaje da čak ni zemlje koje su donekle naklonjene talibanima nisu otišle toliko daleko da priznaju ovu grupaciju kao legitimnu vlast.

"I to s dobrim razlogom jer pokušavaju da procene koliko su talibani autentični kada obećavaju da će štititi slobode, lokalno stanovništvo, stance", navela je ona.

profimedia

 

"Politiko" podseća da je "PR talibana već pokazao neke znake u stranim prestonicama".

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je: "Talibani su počeli da primenjuju javni red i potvrdili svoje garancije za lokalno stanovništvo i strana diplomatska predstavništva".

"Politiko" piše da su čak i zapadne sile umesto optužujući talibane s obzirom na prethidna dešavanja, dali im svežu šansu da se pokažu.

"O ovom režimu ćemo suditi na osnovu izbora koje donosi i na osnovu njegovih postupaka, radije nego na osnovu njegovih reči, stavu prema terorizmu, kriminalu i narkoricima, kao i humanitarnog pristupa i prava devojčica na obrazovanje", rekao je britanski premijer Boris Džonson.

Ministar spoljnih poslova Francuske Žan Iv Le Drijan rekao je da je ohrabren talibanskom opredeljenošću za očuvanje ljudskih prava, s tim "što to moraju da demonstriraju".

U oba slučaja, London i Pariz talibanima daju drugu šansu. Za razliku od njih, kanadski premijer Džastin Trudo odbio je da prizna talibane

"Oni su silom preuzeli i zamenili propisno izabranu vladu. Oni su prema kanadskom zakonu teroristička organizaija", rekao je on.

Kako prenosi France 24, pojava grupacije Islamske države u Avganistanu navela je nekoliko zemalja da se oslone na talibane u sprečavanju ove džihadističke pretnje.

"Ukoliko talibani spreče IS da se šire na Centralnu Aziju, Rusi su srećni. Ukoliko spreče Ujgure da se pridruže IS grupi, Kinezi su srećni. Ukoliko ne bude više napada Al Kaide planiranih iz Avganistana, Amerikanci su srećni", navodi Nasr.

Uprkos konstantnoj brizi u vezi sa kršenjem ljudskih prava, ova nova verzija "Talibani 2.0" je možda pronašla kartu za "međunarodnu zajednicu", zaključuje France 24.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Svet