Razarajući uticaj neuhranjenosti na decu u Gazi – šta se dešava njihovom telu?
Komentari
05/08/2025
-14:42
Gaza se suočava sa neviđenom zdravstvenom krizom izazvanom teškom neuhranjenošću, a medicinski i humanitarni stručnjaci upozoravaju na katastrofalne posledice koje su na horizontu.
Nakon gotovo dve godine nemilosrdnog rata, pogoršanog tokom meseci izraelskog ograničavanja pomoći, stanovništvo Gaze se nalazi u uslovima koje humanitarne organizacije opisuju kao stanje slično gladi. Iako zvaničnog proglašenja gladi nije bilo, agencije za pomoć upozoravaju da se očekuju smrtni slučajevi ukoliko se hitno ne obezbede intervencije u ishrani i medicini, prenosi Euronews.
Integrisana klasifikacija faza sigurnosti hrane (IPC), vodeća svetska institucija za hitne slučajeve gladi, prošle nedelje je izdala oštro upozorenje, navodeći da se "najgori mogući scenario gladi trenutno odvija u Pojasu Gaze".
"Sve veći broj dokaza pokazuje da široka glad, neuhranjenost i bolesti dovode do porasta smrtnih slučajeva povezanih sa glađu. Neuspeh da se sada reaguje rezultiraće široko rasprostranjenim smrtnim slučajevima u velikom delu Pojasa", dodali su iz ove grupe.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da je neuhranjenost u Gazi dostigla "alarmantne nivoe".
Prošlog meseca, Palestinska agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNRWA) izvestila je da je jedno od petoro dece u Gazi neuhranjeno, a broj slučajeva raste iz dana u dan.
"Ljudi u Gazi nisu ni živi ni mrtvi, oni su hodajući leševi", rekao je Filip Lazarini, generalni komesar UNRWA.
Šta se dešava telu tokom gladi?
Neuhranjenost nije samo glad – to je razarajući proces koji uništava telo iznutra.
U prvih 24 sata sa malo ili bez hrane, telo se oslanja na oblik uskladištenog šećera zvan glikogen, koji se čuva u jetri. Kada se taj šećer potroši, obično za jedan dan, telo počinje da sagoreva masnoće za energiju.

Tanjug AP/Jehad Alshrafi
Kod odraslih, ovaj prelaz može trajati duže jer imaju sporiji metabolizam i veće rezerve energije. Ali kod beba i male dece, promena se dešava mnogo brže.
Njihova tela troše energiju znatno brže jer, u odnosu na veličinu, deca zahtevaju mnogo više kalorija od odraslih samo da bi ostala živa. Njihovi organi, naročito mozak i srce, još se razvijaju i troše nesrazmerno veliku količinu energije.
Kada telo počne da koristi svoje energetske rezerve, "mišići počinju da atrofiraju, vitalni organi počinju da funkcionišu loše, i telo polako propada", rekao je dr Džejms Smit, lekar hitne pomoći i predavač na Univerzitetu u Londonu.
"Ovo utiče na apsolutno sve u vezi sa normalnim fiziološkim funkcionisanjem tela: sposobnost kretanja, sposobnost razmišljanja, sposobnost da se razvije imunološki odgovor na infekcije koje mogu napasti telo", dodao je.
Neuhranjenost može pogoršati druge zdravstvene probleme, poput respiratornih i dijarejnih infekcija, koje na kraju mogu dovesti do smrti, rekao je Smit.
Kako se leči neuhranjenost?
Lečenje neuhranjenosti je složen i osetljiv proces, koji zahteva mnogo više od same hrane, rekao je Smit. Posebni nutritivni suplementi bogati određenim mikronutrijentima mogu pomoći u borbi protiv posledica kako akutne, tako i hronične neuhranjenosti.
"Nije samo slučaj da ako je neko neuhranjen, pojede hranu bogatu ugljenim hidratima i da će se time oporaviti", rekao je Smit.
Tanjug/AP/Abdel Kareem Hana
Kristijan Lindmajer, portparol SZO, rekao je da je u mnogim delovima sveta – naročito u razvijenim zemljama – neuhranjenost zanemaren problem jer gojaznost i bolesti povezane sa ishranom dominiraju javnim zdravstvenim pitanjima.
Hitni pozivi za humanitarni pristup i medicinsku pomoć
Bez brzog i bezbednog humanitarnog pristupa, međunarodne organizacije za pomoć i grupe za ljudska prava upozoravaju da je nagli porast smrti povezanih sa glađu u Gazi neizbežan.
"Neposredna akcija mora biti preduzeta da se okončaju neprijateljstva i omogući nesmetan, obimni, spasilački humanitarni odgovor. Ovo je jedini put za zaustavljanje daljih smrti i katastrofalnih ljudskih patnji", navodi se u IPC upozorenju od prošle nedelje.
Prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, do sada je 93 dece preminulo od uzroka povezanih sa neuhranjenošću od početka rata. Kao jedina funkcionalna zdravstvena vlast na tom području, ministarstvo kojim upravlja Hamas zapošljava medicinske stručnjake čiji su podaci o žrtvama široko priznat od strane UN-a i međunarodnih stručnjaka kao najpouzdaniji dostupni.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da niko ne gladuje u Gazi i da je tokom rata obezbeđeno dovoljno pomoći, "inače ne bi bilo stanovnika Gaze".
Prošle nedelje, Izrael je najavio dnevnu "taktičku pauzu u vojnim aktivnostima" u delovima Gaze kako bi se omogućilo više pomoći da stigne u enklavu, navodeći da će time "pobiti lažnu tvrdnju o namernoj gladi u Pojasu Gaze".
Međutim, najbliži saveznik Izraela sada izgleda da nije saglasan. Prošle nedelje, tokom posete Velikoj Britaniji, američki predsednik Donald Tramp se suprotstavio izraelskoj poziciju rekavši da postoji "prava glad" i da Izrael treba da dozvoli "svaku uncu hrane" u Gazu.
"Ta deca izgledaju veoma gladna", dodao je Tramp.
Kriza u Gazi je jedna od najtežih svetskih hitnih slučajeva gladi – ali nije izolovana.
Prema nedavnom izveštaju UN, više od 720 miliona ljudi širom sveta suočilo se sa glađu u 2024. godini, a sukobi, raseljavanja i ekonomska nestabilnost podstiču globalnu epidemiju neuhranjenosti.
Komentari (0)