Teheran "sateran u ćošak": Kako američki ulazak u rat može promeniti jednačinu i šta sledi posle prvog udara?
Komentari19/06/2025
-22:07
Rat Izraela i Irana i dalje je veoma zastupljen na naslovnicama novina u Srbiji, s tim da se danas mediji fokusiraju na zahtev predsednika SAD Donalda Trampa da Teheran bezuslovno kapitulira.
Kada su ga novinari upitali da pojasni da li će se direktno uključiti u sukob ili ne Tramp je odgovorio engmatično: "Niko ne zna šta ću uraditi.“
Tim povodom gost Prelistavanja u emisiji Euronews jutro bio je stručnjak za spoljnu politiku Branimir Đokić, koji smatra da je Teheran "sateran u ćošak" i da niko u regionu, ali i šire ne želi da mu dopusti da sagradi nuklearnu bombu.
On dodaje i da "Tramp voli te jake medijske izjave" i da "on ne zna kako to zna da bude nekada i problematično".
"Ali kako to uraditi u situaciji kada je veći rat između Izraela i Irana? To mora da se uradi ekspeditivno i vrlo brzo. Ne može da kaže Iran da će prestati i da će od sada obogaćivati uranijum Amerikanci ili bilo ko, a za to treba da dođe Agencija za atomsku energiju, pa da proverava, pa da trebaju meseci. Sećemo sa Iraka, to niko nije verovao, znači nema načina da se to verifikuje. Vrlo je verovatno, po onome što mi možemo da vidimo, da će se pokušati promena režima u samom Iranu, a onda u tom haosu koji nastaje posle toga, verovatno, izraelske ili američke specijalne snage će dograbiti uranijum i odneti ga na sigurno", smatra Đokić.
Podsetimo Tramp je tokom predizbornih kampanja oštro kritikovao invaziju na Irak 2003. Kada je 2016. pobedio Hilari Klinton, napadao je republikansku administraciju Džordža V. Buša optužujući je da su laži o oružju za masovno uništenje korišćene kao izgovor za rat.
Đokić dalje kaže da se jedine polemike u zapadnom svetu vode oko toga da li je Iran zaista toliko blizu obogaćivanju uranijuma da mogu da imaju atomsku bombu, a ne da li on treba da ima bombu. Kao izuzetak u SAD ističe direktorku američke Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard koja je u martu predstavila godišnji izveštaj o pretnjama bezbednosti SAD, po kojem Iran trenutno ne gradi nuklearnu bombu.
Tokom svog svedočenja pred Kongresom, Gabard je rekla da je Iran razvio i održava "balističke rakete, krstareće rakete i bespilotne letelice, uključujući sisteme sposobne da pogode američke ciljeve i saveznike u regionu“. Dodala je da obaveštajna zajednica "pažljivo prati da li će Teheran odlučiti da ponovo pokrene svoj program nuklearnog oružja“.
"Ona je poznata po teorijama zavera i po tome što se videla sa Bašarom Asadom, koja je jedina Americi rekla da oni nisu baš toliko blizu obogaćivanju uranijuma, pa je Tramp malo prekorio, pa je ona sad 'back in the line'", kazao je Đokić.
Ovogodišnji izveštaj koji je podnela Gabard ne odudara značajno od prethodnih, koji su takođe imenovali Iran kao pretnju zbog svog programa obogaćivanja uranijuma, ali nisu tvrdili da aktivno radi na izradi nuklearne bombe. Nijedan direktor Nacionalne obevaštajne službe (DNI) od 2007. nije eksplicitno tvrdio da Iran aktivno radi na izgradnji nuklearnog oružja. Konsenzus je bio da Iran nije obnovio vojni nuklearni program, iako njegove sposobnosti obogaćivanja uranijuma i smanjenje transparentnosti izazivaju zabrinutost.
To je ponovljeno i ove godine, s tim da je Gabard bila još i oštrija prema Iranu, upozorivši na rastuće zalihe uranijuma u Iranu i javnu raspravu o tome da li treba povući fatvu, kojom se brani razvoj oružja za masovno uništenje.
Đokić smatra da će, ako do američkog napada dođe, to biti bombardovanje nuklearnih postrojenja teškim stelt bombarderima B-2 koji jedini mogu da nose bombe teške 13.600 kg za razbijanje podzemnih utvrđenja.

Tanjug/AP/Mark Almond
Upitan o globalnim posledicama rata, on predviđa da će Amerikance opet optuživati da zavode red, ali da, po njegovom mišljenju, to nema ko drugi da radi.
"Ukoliko Iran dobije nuklearno oružje, on ne samo da može da uništi Izrael, što oni otvoreno kažu,, njihov cilj je da Izrael ne postoji, da se Jevreji proteraju u more ili šta god. Prete da će gađati Ameriku, imaju rakete koje mogu da pogode Evropu, čak ovde i nas, tako da, mislim, sa te strane, da niko ne želi njima da dozvoli da imaju atomsko oružje", navodi analitičar.
Đokić, sa druge strane, ne smatra da se ista kritika može uputiti Izraelu, zbog njegove akcije protiv Gaze i Palestinaca.
"Postoje priče da se oni proteraju, što jedan deo izraelskog javnog mnjenja i u Americi zaista podržava, što je užasno i što nikako ne sme da se dozvoli... Ali da ovo što se dešava u Gazi treba da se završi, naravno treba da se završi", kaže Đokić apelujući na patnju civila u Gazi u poslednjih godinu i po dana.
Podsetimo, prema anketi iz marta ove godine Univerziteta Pensilvanija za jednu izraelsku firmu za istraživanje javnog mnjenja, 82 odsto ispitanika u Izraelu podržava proterivanje stanovnika Gaze, dok 56 odsto podržava proterivanje svih Palestinaca sa okupiranih teritorija, koje smatraju Izraelom. Ove brojke označavaju nagli porast u odnosu na istraživanje iz 2003. godine, u kojem je podrška proterivanjima iznosila 45 odsto, odnosno 31 odsto, navodi Haaretz.
On smatra da je napad Hamasa 7. oktobra izveden po nalogu Teherana kako bi poremetio udruživanje zalivskih zemalja sa Izraelom.
Oni su samo produžena ruka Irana. Ovo je sve posledica svega toga, zato što Iran stoji iza Hamasa. Iran je hteo da uništi te Abrahamske sporazume, približavanje zalivskih arapskih monarhija Izraelu, međusobno priznavanje, što bi stvorilo jedan pakt, odnosno jedan pojas prema Iranu i to su ajatolasi smatrali smrtoopasnim za sebe u Teheranu i verovatno su zato rekli Hamasu i dali odobrenje 7. oktobra, upravo da bi izazvali reakciju Izraela i upravo da bi se sprečilo približavanje Saudijske Arabije, Izraela, koji su bili na ivici da se međusobno priznaju i sad od toga nema ništa dok se ovo dešava u Gazi. Ali u umeđuvremenu cela ta arhitektura moći Irana na Bliskom Istoku je uništena", navodi Đokić.
Ceo razgovor sa Branimirom Đokićem pogledajte u videu na početku teksta.
Komentari (0)