Evropa

Desant desničara na francuske izbore, ko će profitirati: Le Pen, Zemur ili opet Makron?

Komentari
Desant desničara na francuske izbore, ko će profitirati: Le Pen, Zemur ili opet Makron?
Marin le Pen - Copyright Tanjug/AP Photo/Daniel Cole

veličina teksta

Aa Aa

Lider francuske desničarske stranke "Nacionalno okupljanje", Marin Le Pen, krenula je u kampanju za predsednika Francuske. Sudeći po trenutnim anketama, ona će na aprilskim predsedničkim izborima ipak završiti iza trenutnog predsednika, Emanuela Makrona. Na desnom kraju političkog spektra, međutim, čini se da je veća gužva nego ranije, jer će se na izborima, po svemu sudeći, kandidovati i kontroverzna TV zvezda, Erik Zemur.

Le Pen je na stranačkom skupu rekla da aktuelni predsednik, Emanuel Makron, uvodi "društvo nadzora i policije" i obećala da će biti "predsednik francuskih sloboda", prenosi Politiko.

"Vlada je produbila podelu između dve Francuske, bilo svojom strukturom, bilo načinom upravljanja, a podela u zemlji već ima dovoljno", istakla je.

Sudeći prema trenutnim istraživanjima, aktuelni predsednik Emanuel Makron trebalo bi da pobedi Marin Le Pen na aprilskim izborima 2022. godine.

Neuspešna "generalna proba"

Emanuel Makron i Marin le Pen nisu se dobro pokazali u "generalnoj probi" pred predsedničke izbore. 

Stranka "Republika u pokretu" franuskog predsednika i "Nacionalno okupljanje" Le Penove, nisu osvojili nijedan region ni posle drugog kruga regionalnih izbora u ovoj zemlji.

EPA/STEPHANIE LECOCQ

 

Prema podacima Ifop-Fiducial, izlaznost glasača u drugom krugu je bila 34,5 odsto, što je za 16 odsto niže u odnosu na regionalne izbore iz 2015. godine.

Mnogi političari i eksperti navode da je ovo dokaz da je došlo do "krize demokratije" u francuskoj političkoj kulturi, uz zabrinutost da glasači ne vide poentu u izlasku na izbore.

Kontroverzna TV zvezda

Iako su Le Pen i Makron glavni konkurenti za pobedu na predsedničkim izborima, na desnoj strani političkog spektra Francuske dešavaju se jednako zanilmjive stvari.

Le Pen je već dugo "suvereni vladar" francuske desnice, ali bi Erik Zemur, bivši novinar i TV komentator koji je uplovio u političke vode, mogao da joj oduzme deo glasova.

On još nije zvanično objavio kandidaturu, ali je u junskom intervjuu za Jutjub kanal "Livre Noir" rekao da "razmišlja o svojim budućim koracima, i da je možda vreme da se nešto konačno preduzme".

Le Pen je, sa druge strane, u jednoj TV emisiji rekla da "ne vidi poentu njegove kandidature".

Na prvi pogled bivši novinar Zemur, koji je jevrejskog i alžirskog porekla, ne izgleda kao tipičan desničar - međutim, on je radikalniji od Le Pen, što se najbolje vidi u njegovim pogledima na teme koje bi se mogle smatrati osetljivim.

AP/Virginia Mayo

 

Poznat po svojim kontroverznim izjavama, Zemurovi pogledi na rasizam, homoseksualnost i migrante, često izazivaju veliku buru u francuskoj javnosti.

Tako je, na primer, u jednom govoru iz juna ove godine, Zemur komentarisao novi program javnog zdravstva, koji uključuje veću podršku članovima LGBT+ populacije.

Govoreći o transseksualnoj deci, Zemur je govorio o TV seriji u kojoj se govori o osmogodišnjoj devojčici, koja zapravo želi da bude dečak.

"Ovakve eksperimente radio je dr Mengele. On je blokirao pubertet kako bi mogao da radi eksperimente na deci", rekao je Zemur.

Osuđivan zbog rasizma

Kad je reč o antirasizmu, Zemur je u nekoliko navrata govorio da je ovakav politički pogled, zapravo, nametnuo bivši predsednik Francuske, Fransoa Miteran, kako bi skrenuo pažnju javnosti sa ekonomskih promena 1983. godine.

U jednoj debati iz 2008. godine, tvrdio je da "ljudi bele i crne puti pripadaju različitim rasama", bez hijerarhijskog poretka, i da je "sakralizacija rase u nacizmu jednako besmislena kao i negacija da različite rase postoje".

Poznat je i po tome što je u Francuskoj popularizovao termin "Velika zamena", koji označava situaciju u kojoj imigranti postepeno menjaju Evropljane, odnosno oduzimaju im poslove, mesto za život, i tako dalje.

Zbog svojih komentara o rasama, Zemuru je sud 2011. godine naredio da isplati nekoliko novčanih kazni raznim građanskim društvima koja su ga tužila.

Bez obzira na ovo, istraživanje iz februara pokazalo je da bi 13 odsto birača bilo spremno da glasa za Zamura, a da bi 4 odsto definitivno glasalo za njega na predsedničkim izborima.

Komentari (0)

Evropa