Nauka

Prosečne temperature na svetskom nivou prvi put prekoračile kritičnu tačku rasta od 1,5 stepeni Celzijusa

Komentari

Autor: Euronews

11/02/2024

-

12:06

Prosečne temperature na svetskom nivou prvi put prekoračile kritičnu tačku rasta od 1,5 stepeni Celzijusa
Jay Janner Austin American-Statesman via AP - Copyright Jay Janner Austin American-Statesman via AP

veličina teksta

Aa Aa

Svetski prosek temperatura u januaru 2024. godine bio je 1,6 stepeni Celzijusa viši od preindustrijskog nivoa za taj mesec, što znači da je planeta prešla granicu zagrevanja od 1,5 stepeni u poslednjih 12 meseci.

Januar 2024. bio je najtopliniji januar otkad postoje merenja, potvrdili su podaci Servisa Kopernikus za klimatske promene (C3S).

Taj servis je u ime Evropske komisije objavio mesečni izveštaj o promenama temperature vazduha i vode, kao i nivou ledenog pokrivača i hidroloških varijabli na svetskom niovu, a temperatura izmerena blizu tla u januaru 2024. iznosila je u proseku 13,14 stepeni Celzijusa, odnosno 0,7 stepeni više u odnosu na prosek iz perioda između 1991. i 2020. i 0,12 stepeni više u odnosu na prethodno najtopliji januar zabeležen 2020. godine.

To je osmi mesec zaredom koji obara rekorde po visini temperature u ovoj godini, piše Euronews.

Srednja temperatura na svetskom nivou obara rekorde

Prvi mesec ove godine bio je 1,66 stepeni Celzijusa topliji od procenjenog proseka u periodu između 1850. i 1900. godine, koji se označava kao preindustrijski.

C3S zasniva procene na sistemu ERA5, koji obuhvata milijarde merenja satelita, brodova, letelica i meteoroloških stanica širom sveta. Organizacija takođe piše da je srednja temperatura na globalnom nivou u poslednjih 12 meseci najviša ikad zabeležena i da je 0,64 stepeni Celzijusa viša od proseka u periodu između 1991. i 2020, a čak 1,52 stepeni više u odnosu na prindustrijski prosek.

"Ova godina počinje još jednim mesecom koji obara rekord. Ovo je ne samo najtopliji januar otkad postoje merenja, nego smo takođe zabeležili period od 12 meseci tokom kojih je temperatura bila preko 1,5 stepeni Celzijusa viša u odnosu na preindustrijski period", kaže Samanta Burges, zamenica direktora C3S.

AP/David Goldman

 

"Brzo smanjenje emisije gasova izazivača efekta staklene bašte jedini je način da se zaustavi povećanje globalnih temperatura", dodala je ona.

Temperature u Evropi varirale su tokom januara od mnogo nižih u odnosu na prosek između 1991. i 2020. koliko je izmereno u nordijskim zemljama, do mnogo viših od prosečnih na jugu kontinenta. Izvan Evrope temperature iznad proseka izmerene su nad istočnom Kanadom, severozapadnom Afrikom, Bliskim istokom i centralnom Azijom, a ispod proseka nad zapadnom Kanadom, centralnim Sjedinjenim Američkim Državama i u istočnom Sibiru.

Fenomen El Ninjo počeo je da slabi u ekvatorijalnom Pacifiku, ali temperatura vazduha na nivou mora ostaje na neobično visokom nivou. 

Ledeni pokriač na Arktiku se nije smanjio

C3S otkriva da se debljina ledenog pokrivača na moru Arktika, u oblasti gde je najmanje 15 posto površine prekriveno ledom, bila blizu proseka u januaru 2024, a najviša još od 2009. godine.

Koncentracija leda bila je iznad proseka u području iznad Grenlandskog mora (što je slučaj još od oktobra prošle godine) i Ohotskog mora, dok je koncentracija ispod proseka izmerena u Labradorskom moru.

Antarktički led se, međutim, smanjio i to je šesta najmanja izmerena koncentracija u istoriji, gotovo 18 posto niža od proseka, ali je iznad najniže izmerene vrednosti u 2023. 

Evropa je iskusila vlažniji januar

Januar ove godine bio je vlažniji od proseka u velikom delu Evrope, a jake oluje pogodile su severozapadnu i jugozapadnu oblast kontinenta. Suvlje u odnosu na prosečne vrednosti bilo je na jugoistoku i severu Španije, kao i u južnom delu Velike Britanije, istočnom Islandu, najvećem delu Skandinavije, delu severozapadne Rusije i istočnom Balkanu.

Izvan Evrope, vlažnije je bilo u nekoliko regija, uključujući zapadne i jugistočne SAD, veliki deo Evroazije, jugoistočni deo Južne Amerike, jugoistočnu Afriku i severnu i istočnu Australiju.

Suvlje od proseka bilo je u nekoliko oblasti zapadne i južne Severne Amerike, Kanadi, na Rogu Afrike, Arapskom poluostrvu i južnoj i centralnoj Aziji. U Australiji i Čileu suvi uslovi doprineli su razvoju razornih požara. 

Komentari (0)

Magazin