Zdravlje

Kada uživanje u gozbi može da bude opasno: Sve o stafilokoki, bakteriji koja je izazvala trovanje na slavi u Pavlovcu

Komentari
Kada uživanje u gozbi može da bude opasno: Sve o stafilokoki, bakteriji koja je izazvala trovanje na slavi u Pavlovcu
Kada uživanje u gozbi može da bude opasno: Sve o stafilokoki, bakteriji koja je izazvala trovanje na slavi u Pavlovcu - Copyright Unsplash/Stefan Vladimirov

Autor: WebMD

06/08/2025

-

19:43

veličina teksta

Aa Aa

Nakon što je trećina zvanica na obeležavanju Ilindana u jednom domaćinstvu Pavlovcu kod Vranja imala simptome trovanja hranom, konačno je poznato šta im se dogodilo.

Zavod za javno zdravlje objavio je rezultate dva uzeta brisa sa uzoraka hrane sa proslave, koji su utvrdili da je uzročnik trovanja bakterija Staphylococcus aureus, poznatija kao stafilokoka.

Otprilike jedna od četiri osobe ili životinje nosi stafilokoku na koži i u nosu, ali ona kod zdravih ljudi koji su nosioci, obično ne izaziva bolest.

Međutim, ona može da stvori toksine koji uzrokuju trovanje hranom.

Kada se bakterija sa kože ili sluznice obolelog prenese na hranu koja stoji na sobnoj temperaturi, ona počinje da proizvodi toksin, koji je glavni izazivač tegoba koje prepoznajemo kao trovanje.

Termička obrada hrane može ubiti bakteriju, ali ne i toksin, ako se on već proširio. Zato su najrizičnije one namirnice koje su stajale van frižidera pre pripreme, ili koje se uopšte ne kuvaju. U to spadaju:

  • Salate (od tunjevine, makarona, krompira i slično)
  • Peciva i kolači sa kremom, kao što su ekleri i pite sa šlagom
  • Sendviči, naročito sa prerađenim mesom
  • Nepasterizovano mleko i mlečni proizvodi
  • Usoljene namirnice poput šunke

Unsplash/Christine Isakzhanova

 

Hrana zaražena stafilokoknim toksinom ne mora izgledati ni mirisati pokvareno, pa obično nema pokazatelja da je treba izbegavati, piše medicinska internet enciklopedija WebMD.

Kako prepoznati trovanje stafilokokom?

Simptomi se javljaju vrlo brzo, najčešće između trideset minuta i šest sati nakon konzumiranja kontaminirane hrane. Uobičajeni znaci su mučnina, povraćanje, grčevi u stomaku i dijareja. Simptomi uglavnom traju samo jedan dan i osoba nije zarazna.

Da bi se sa sigurnošću utvrdilo da se radi o stafilokoknoj infekciji (a ne nekoj drugoj vrsti trovanja hranom), potrebno je da lekar uradi analizu stolice ili povraćenog sadržaja. Međutim, pošto tegobe brzo prođu, većina ljudi ne ide na testiranje.

Lečenje stafilokokne infekcije

Pošto se telo obično brzo samo izbori protiv infekcije, ključno je samo to da se spreči dehidratacija organizma.

Zato se preporučuje nadoknada tečnosti i to sa elektrolitima, kako bi se nadoknadilo ono što je izgubljeno povraćanjem i dijarejom.

ARMIN WEIGEL/AFP/Profimedia

Petrijeva šolja sa kolonijom Staphylococcus aureus

Izbegavajte zaslađene napitke poput sokova i gaziranih pića, jer mogu pogoršati stanje.

Ako su mučnina i povraćanje izraženi, lekar može preporučiti lekove protiv mučnine i povraćanja koji se daju u obliku injekcija ili čepića.

U svakom slučaju, potrebno je da telo dobije vremena da se oporavi, tako što ćete se odmarati i izbegavati fizičke napore.

Antibiotici se ne koriste kod trovanja hranom izazvanim stafilokokom, jer ne utiču na toksin koji bakterija proizvodi.

Kada potražiti lekarsku pomoć

Ako imate visoku temperaturu, neprekidno povraćate, imate krvavu dijareju ili ne možete da zadržite tečnost u organizmu, odmah se obratite lekaru.

Bebe, mala deca, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom trebalo bi da se jave lekaru i kod blažih simptoma, jer kod njih postoji veći rizik od dehidratacije i komplikacija.

Prevencija

Tokom cele godine, a naročito tokom letnjih meseci, ključno je pridržavati se pravila koja mogu da spreče sva trovanja hranom, pa i ona izazvana stafilokokom.

Gradski zavod za javno zdravlje daje sledeće preporuke:

  • Osobe koje rukuju hranom pri pripremanju i služenju hrane moraju se pridržavati opštih higijenskih mera radi sprečavanja kontaminacije hrane. To uključuje detaljno pranje ruku, posebno ispod i oko noktiju, sapunom i tekućom vodom pre započinjanja rada sa hranom;
  • Ne pripremati hranu ukoliko imate ranice ili infekcije kože na rukama;
  • Radne površine i pribor za pripremu hrane održavajte čistim;
  • Ukoliko se hrana neće potrošiti u roku od dva sata od pripreme, čuvajte je na temperaturi iznad 60 stepeni Celzijusovih ili ispod pet stepeni;
  • Kuvanu hranu što pre stavite u frižider, po mogućstvu u plitke, široke posude radi bržeg hlađenja.

Komentari (0)

Magazin