"I najcrnja izvesnost bolja od neizvesnosti": Kako višemesečna društvena kriza u Srbiji utiče na mentalno zdravlje ljudi
Komentari30/08/2025
-12:12
Višemesečna društvena i politička previranja u Srbiji utiču, ne samo na direktne aktere, nego i celokupnu zajednicu. Psihijatar Jovana Stojković upozorava da vreme podela i tenzija kome se ne nazire kraj doprinosi osećaju neizvesnosti, koje je jedno od najtežih stanja za ljudsku psihu.
"Kažu da je i najcrnja izvesnost bolja od neizvesnosti. Jer kad je nešto izvesno, pa makar bilo loše, čovek ima vremena da se adaptira, da anticipira neke posledice i da bude spreman. Kada je nešto neizvesno, odnosno, kada ne znate kada će se i kako završiti, onda to proizvodi veliku napetost kod ljudi, koja može da bude okidač za neka psihopatološka stanja ili može da produbi neka stanja koja ljudi već imaju", kaže Stojković u razgovoru za Euronews Srbija.
Analizirajući načine na koje aktuelna dešavanja utiču na mentalno zdravlje ljudi, psihijatar kaže da nisu svi ljudi podjednako spremni da se nose sa takvim situacijama i da je izuzetno važno da svi učesnici u sukobima vode računa o rečima koje upotrebljavaju.
"One ne treba da budu zapaljive i preteće, jer neki ljudi to zaista ozbiljno shvate, a na kraju krajeva, mi ne znamo da li će kako to da eskalira, tako da smo u jednom vanrednom stanju, ne u pravnom smislu, već u emotivnom, gde gotovo svi ljudi svakako osećaju posledice", ukazuje Stojković.

Euronews Srbija
Ona kaže da način na koji neki ljudi reaguju zavisi od onoga što ima "u svojoj osnovi", odnosno svojim iskustvima i da različite reči ili dešavanja kod ljudi mogu da izazovu različite reakcije - od anksiozno-depresivne, preko akutno stresne, do paranoidne.
"Ta polarizacija je od samog početka prisutna i nekako imam utisak da niko nije dovoljno ili pametan ili dobronameran da je smanji. Jer kad napravite dve grupe ljudi koje imaju neku dinamiku, neutralni su skrajnuti ili u jednu ili u drugu grupu. Svako ko bi smirio tenzije i rekao: 'Čekajte ljudi, da ipak mi živimo u istoj državi i isti smo narod', bio bi svrstan na neku od strana. Ta polarizacija se nekako s obe ove političke strane podstiče, što nije pametno i u krajnju ruku nije dobronamerno", kaže naša sagovornica.
Od submisivnosti do hiperreakcije
Govoreći o načinima na koje situacija preti da eskalira, ona objašnjava da ljudi onog trenutka kada postanu deo mase, imaju utisak da su nepobedivi i uverenje da su njihova verovanja potpuno tačna.
"Kažu da 12 godina nije bilo dobro, gde nisu ni registrovali ni reagovali, a iz te submisivnosti, sada idemo u jednu hiperreakciju, gde ljudi koji protestuju misle da mogu da nakon jedne noći ili jednog dana sve da reše. Ni ova druga strana ne manjka u nekim etiketama koje ljude odbijaju od razgovora", kaže Stojković.
Psihijatar smatra da se ovaj konflikt, kao i svaki drugi, može rešiti jedino uspostavljanjem ličnog kontakta i sagledavanjem čoveka, ne kao pripadnika grupe, nego kao živog bića.
"Odbijanjem razgovora s jedne, i etiketama s druge strane, sprečava se da dođe do ljudskog kontakta koji bi mogao da da rešenje. Jer konflikt ne mora da proizvede sukob. Mi možemo biti u konfliktu, jer imamo neke različite ciljeve, koji su suprotni, ali ne moramo da dođemo u sukob. Neko povlačenje povlačenje ručne, popuštanje je neki način izlaska iz konflikta. Kada bi obe strane to uradile - a to su oni recipročni ustupci - to bi bilo rešenje", smatra Stojković.
Ona kaže da joj nije jasno zašto se ne ide u tom pravcu i zašto mnoge medijske kuće umesto toga, rade na dodatnoj polarizaciji.
Unsplash
"Vi ste jedna od retkih kuća koja izveštava uravnoteženo i neutralno sa aspekta novinarstva. Dakle, pričamo o činjenicama, a ne o emocijama", naglašava naša sagovornica.
Strategije za prevazilaženje krize
Dr Jovana Stojković kaže da sve to doprinosi krizi mentalnog zdravlja i da je mnogi pacijenti pitaju kako da prežive ovaj period.
Ona smatra da davanje saveta jednoj ili drugoj strani u situaciji "velike emocionalne šaržiranosti" ne daje rezultate.
"Ali ono što možemo je da sebe pozicioniramo u ovoj situaciji, da ne prihvatamo sve zdravo za gotovo što čujemo sa dve strane, da provlačimo kroz neki filter racionalnosti i kritike i da slušamo svoj unutrašnji glas. Dakle, da nas ne povede ta masa, već da budemo nekako verni sebi. Najteže je održati integritet u vremenima kao što su ova, ali moramo biti spremni da platimo tu cenu da bismo ostali uslovno rečeno normalni u ovoj situaciji", smatra Stojković.
Psihijatar kao rešenje za izlazak iz konflikta vidi pronalaženje zajedničkog, nadređenog cilja, koji će ljude prinuditi da se ujedine i sarađuju.
"Taj viši cilj bi trebalo da bude funkcionisanje naše države. Kakva god ona bila, mi smo njeni građani i njen narod i sigurno da je svima stalo da ima jedan normalan život. Ne možemo sredstvima koja nisu pravna da gradimo pravnu državu ili konfliktom i agresijom da gradimo mir. Ne moramo ništa, ali trebalo bi da živimo ono za šta se zalažemo. Ako je to demokratija, kao što smo izabrali da bude taj sistem, onda hajde da živimo te demokratske vrednosti, da dozvolimo ljudima da budu i neutralni, a ne da postanu naši neprijatelji", kaže dr Stojković.
Gostovanje dr Jovane Stojković na Euronews Srbija u celosti možete pogledati u priloženom videu.
Komentari (0)