Zdravlje

Skriva se u svakoj kućnoj apoteci: Jeftin lek protiv bolova postao glavno oružje medicine u borbi protiv raka

Komentari
Skriva se u svakoj kućnoj apoteci: Jeftin lek protiv bolova postao glavno oružje medicine u borbi protiv raka
Skriva se u svakoj kućnoj apoteci: Jeftin lek protiv bolova postao glavno oružje medicine u borbi protiv raka - Copyright foto: pexels

Autor: BBC

26/04/2026

-

22:11

veličina teksta

Aa Aa

Aspirin, lek star 4.000 godina, najčešće korišćen za ublažavanje bolova, sprečava formiranje i širenje određenih tumora širom tela. Ova fascinantna otkrića već uveliko menjaju zvanične zdravstvene politike širom sveta.

Nik Džejms, britanski proizvođač nameštaja u srednjim četrdesetim godinama, prvi put se ozbiljno zabrinuo za sopstveno zdravlje kada mu je majka preminula od raka. Kasnije su njegov rođeni brat i još nekoliko članova uže porodice oboleli od raka debelog creva. Genetsko testiranje na koje je pristao pokazalo je da Džejms nosi specifičan faličan gen koji izaziva takozvani Linčov sindrom, nasledno stanje koje dramatično i višestruko povećava rizik od razvoja ovog tipa raka, piše BBC.

Pomoć je neočekivano stigla kada se prijavio za inovativno kliničko ispitivanje čiji je glavni cilj bio da se precizno testira da li svakodnevna dnevna doza aspirina - lako dostupnog leka protiv bolova, može da pruži adekvatnu dugoročnu zaštitu od oboljevanja. U zavisnosti od same genske mutacije, pokazalo se da od 10 do čak 80 odsto ljudi sa ovim opasnim sindromom dobije rak debelog creva. Za Džejmsa su, na sreću, dosadašnje vesti ohrabrujuće.

"On je kod nas na redovnoj preventivnoj terapiji aspirinom već punih 10 godina i do sada nije dobio nikakav oblik raka", izjavio je za BBC dr Džon Burn, ugledni profesor kliničke genetike na prestižnom Univerzitetu u Njukaslu koji je vodio proces ispitivanja.

Sve ovo zvuči gotovo neverovatno laicima, ali već jako dugo u svetu medicine postoje vrlo jasne indicije da bi ovaj poznati lek mogao značajno da smanji šanse za fatalno širenje kolorektalnog raka, pa čak i za njegov sam početni nastanak u organizmu. U protekloj godini, dugačak niz sprovedenih detaljnih ispitivanja ojačao je sve takve naučne dokaze. Određene evropske zemlje su već zvanično promenile svoje propisane medicinske smernice, kako bi ovaj lek uvrstile i direktno uključile kao nezaobilaznu prvu liniju zaštite za najugroženije pacijente.

Najnovija genijalna medicinska otkrića definitivno nude jedan zaista izvanredan preokret u dugoj istorijskoj priči o jednom od najstarijih i najviše korišćenih lekova današnjice. Dobro je poznato da su još i drevne civilizacije veoma uspešno koristile delotvorne prirodne supstance dobijene iz običnog drveta vrbe za saniranje bolova. Sama vrba u sebi sasvim prirodno sadrži hemikaliju salicin, materiju koji se u ljudskom telu izuzetno brzo pretvara u moćnu salicilnu kiselinu, po strukturi veoma blisku današnjem komercijalnom aspirinu.

Tek krajem 19. veka stručni naučnici su konačno uspeli da efikasno i precizno sintetišu malo manje agresivnu acetilsalicilnu kiselinu, pa su je potom masovno i globalno lansirali pod čuvenim nemačkim brendom Bajer. Vek kasnije, stručnjaci su primetili zapanjujuće prednosti ovog leka u uspešnoj prevenciji srčanih i kardiovaskularnih bolesti jer odlično sprečava stvaranje opasnih krvnih ugrušaka u telu.

foto: pexels

 

Prekretnica u savremenoj onkologiji dogodila se tek nedavne 2010. godine, nakon što je profesor Piter Rotvel ponovo detaljno analizirao stare prikupljene podatke i apsolutno pouzdano zaključio da ovaj svima dostupan lek osetno smanjuje samu učestalost i fatalno metastaziranje tumora. Profesor Burn je 2020. zvanično objavio pozitivne rezultate sprovedenog decenijskog ispitivanja na tačno 861 prijavljenom pacijentu. Jasno je utvrđeno da su hronični pacijenti, koji su apsolutno redovno svaki dan uzimali veliku dozu od 600 miligrama aspirina, uspeli da prepolove lični rizik od dobijanja raka debelog creva. Najnovije dostupno naučno istraživanje još snažnije sugeriše da je i znatno manja dnevna doza ovog medikamenta podjednako neverovatno efikasna.

Ta daleko manja doza se svakako i mnogo lakše podnosi u stomaku, što je važno znati jer aspirin često izaziva neprijatne krvareće nuspojave. Postignuti revolucionarni rezultati već uveliko menjaju bolnička pravila, a u Švedskoj je profesorka Ana Martling bespogovorno dokazala da aspirin maksimalno smanjuje ukupni rizik od teških tumorskih metastaza kod ljudi sa već uspostavljenom dijagnozom kolorektalnog raka.

Iako zaista mnogi neupućeni pacijenti slepo veruju u masovniju ličnu upotrebu pilula na svoju ruku, lekari strogo i oštro upozoravaju javnost da aspirin nipošto nije magični univerzalni lek za sprečavanje i lečenje svih zamislivih bolesti savremenog čoveka.

"Davanje leka teškim obolelima je opravdano, ali je sasvim druga stvar davati istu terapiju zdravima jer može ozbiljno naškoditi probavnom traktu i izazvati opasna unutrašnja krvarenja", naglašava na kraju profesorka Martling, uz podsećanje da terapija mora biti isključivo pod kontrolom lekara.

Komentari (0)

Magazin