Sedam dana rata u Iranu, šta su ciljevi: "Američki narativ se menjao, ono što želi Izrael jasno"
Komentari06/03/2026
-21:43
Rat u Iranu traje gotovo sedam dana i od tada se promenila, pre svega, retorika, dok udari obe strane ne posustaju. Cilj Amerike više nije, makar javno, smena režima, za razliku od Izraela. I trajanje rata se više ne meri danima i nedeljama, već se kaže da će trajati koliko treba, ali da neće biti beskonačan. Iran je odgovorio napadima na zemlje Bliskog istoka, Ormuski tesnac je faktički neprohodan, a ekonomisti zvone za uzbunu. Tramp od Irana traži ništa manje od bezuslovne predaje, a voleo bi da se umeša i u izbor sledećeg vođe.
Govoreći o ciljevima Sjedinjenih Američkih Država i aludirajući na najave iz Vašingtona da će "predsednik odlučiti", analitičar međunarodnih odnosa Mirko Dautović zapitao se u emisiji Euronews Svet "kako to može da se krene u rat bez ciljeva".
"Rat se vodi da bi se ostvarili politički ciljevi. Kada više ne možete da ih postignete diplomatski, vi idete, tako je kroz istoriju. Vi morate da imate neke ciljeve koje pokušavate da ostvarite nasiljem, budući da niste to uspeli politikom. To je rat, ako vi nemate definisane ciljeve, kuda tačno vodite", rekao je Dautović.
I Nikola Lunić, konsultant iz oblasti geopolitike i bezbednosti, kaže da se od početka sukoba američki narativ, posebno što se tiče ciljeva menjao, te da samim tim nisu potpuno jasni.
"Međutim, ukoliko gledamo narativ Izraela, onda su potpuno jasno ciljevi, a to je potpuno uništavanje nuklearnih sposobnosti Irana i njihovih balističkih raketnih sposobnosti i to je na neki način što se tiče izraelske strane sasvim legitiman cilj. Međutim to će da bude teško ostvarivo jer smo videli da i bombardovanje 2025. nije uspelo u tom strateškom cilju a to je uništenje iranskih nuklearnih sposobnosti. Iran je u pregovorima u Ženevi donekle bio voljan da razmatra obogaćivanje uranijuma, ali ne i ukidanje balističkih sposobnosti, u tom kontekstu, mir za pregovaračkim stolom je bio daleko. Sada je rat, sada će sve teže doći do mira, ali diplomatski kanali su i dalje otvoreni", rekao je Lunić.
Euronews Srbija
Kada je reč o biranju budućeg vođe, Lunić kaže da to znači da Amerika očigledno ne želi da bezuslovno menja režim ili uvodi demokratiju, već da žele da dovedu i utiču na čoveka koji bi im odgovarao u geopolitici.
Ko je koga uvukao u rat?
Kada je reč o tome ko je koga "uvukao" u rat, Dautović ističe izjavu Marka Rubija koji je rekao da "su morali da napadnu, jer bi Izrael napao Iran".
"Tako da mi moramo preventivno napadnuti Iran pošto će ga Izrael svakako napasti. Tako da to je totalno nesuvislo. Vi možete da sprečite Izrael, naravno, ako želite. Vi možete, kao Sjedinjene Američke Države, da sprečite Izrael od bilo kakvih napada, da napada Iran. Ali to je bilo jedno priznanje da je Izrael taj koji vodi politiku Sjedinjenih Američkih Država, da je Izrael taj koji kontroliše ovaj rat", rekao je Dautović.
On je istakao i da su iz Pentagona i CIA došla neka curenja u medije, a pomenuo je i pisanje lista Financial Times, koji je objavio informaciju da Sjedinjene Države imaju svega za 20 dana rezerve, strateške rezerve nafte.
"Za svega 20 dana. Da uopšte nije Tramp popunio, iako je tvrdio u svojoj predizbornoj kampanji, da će popuniti te rezerve, kriveći, naravno, Bajdena, što ih je tako proćerdao. I sad je pokrenuo rat, bez da uopšte ima svest o potencijalnoj i sada stvarnoj energetskoj krizi koja je tu, čovek ima samo 20 dana rezerve. To je neverovatno", rekao je on.
Euronews Srbija
Kada je reč o Ormuskom prolazu, Dautović kaže da je vrlo nejasno to koliko je on sada zapravo zatvoren.
"Tankeri sami ne izlaze, oni to rade zato što više ne mogu da budu osigurani i zato što prosto postoji pretnja, prolaze kroz ratnu zonu. Informacije o tome da li je Iran zatvorio ili ne, dolaze i odlaze, dakle nije baš jasno. I video sam da je Kina zatražila, Iran navodno odobrio da svi brodovi koje prolaze pod kineskom zastavom ili za Kinu smeju da prođu bezbedno. Tako da nije Osmuski prolaz zatvoren zvanično od strane Irana, ali rat koči, odnosno sprečava tankere da idu, sumanut je rizik, što je potpuno opravdano", rekao je on.
Lunić kaže da to što je Iran odobrio prolaz za kineske brodove ne znači potpunu sigurnost za njih.
"Ko zna ko kineske brodove može da potopi? Isto tako, ko zna ko je bombardovao ili poslao dronove u Azerbejdžan? Jer nema logike ratne da Iran udara na Azerbejdžan, 15 miliona Azera živi u Iranu. To bi bila ogromna destabilizacija", rekao je on.
Komentarišući izjavu Trampa i Hegseta da SAD imaju neograničeno naoružanje, Lunić kaže da to "jednostavno nije istina".
"Zašto to kaže? Verovatno radi svog javnog mnjenja, ali niko nema neograničeno naoružanje", naveo je on.
Euronews Srbija
Istakao je, međutim, da su se zalihe u Iranu sigurno smanjile.
"Ovo je jedan tehnološki rat, nekonvencionalni. Iran ne može u tome parirati i zato njihova ratna vazduhoplovnosta i ratna mornarica uopšte nisu relevantan vid da bi se suprotstavili Sjedinjenim Američkim Državama. U ovom trenutku Iran raspolaže raketama i pre svega dronovima kako bi odgovorio. Njima je strateški cilj da destabilizuju region i da svetu učine ovaj rat preskupim", rekao je on.
Na pitanje da li je Iran odgovorom na napad SAD i Izraela napravio izolovanu zemlju, Dautović kaže da su oni već izolovani i da se vidi da mu čak ni saveznici, Rusija i Kina, nisu preterano došli u pomoć.
"Makar se ne vidi to ovako javno. Moguće, sasvim je moguće i verovatno da dele obaveštajne podatke, ali nešto više od toga deluje mi da ne i da neće ni to raditi. S druge strane se jednaka pitam za ove bliskoistočne zemlje koje su kolateralna šteta u ovom sukobu, a kolateralna šteta su što zato što su geografski između Izraela i Irana, zato što su se u svojoj spoljnoj politici postavili tako da balansiraju između Izraela, SAD, svog saveznika, i Irana. Saudijska Arabija, februara 2023. u Pekingu je potpisala mir, pomirenje sa Iranom. Te zemlje za sada ne deluju protiv Irana. One su naravno osudile te napade na svoju teritoriju, ali ja ne vidim neku želju kod njih da se priključe ovom ratu", rekao je on.
Pogledajte celu emisiju Euronews Svet
Komentari (0)