Aktuelno iz kulture

Cenzura ili borba protiv rodno zasnovanog nasilja: Jedan grad u Meksiku zabranio izvođenje muzike koja "degradira" žene

Komentari

Autor: Euronews

05/08/2023

-

08:36

Cenzura ili borba protiv rodno zasnovanog nasilja: Jedan grad u Meksiku zabranio izvođenje muzike koja "degradira" žene
Pesma - Copyright Printscreen YouTube/Ballermann Hits

veličina teksta

Aa Aa

Jedan meksički grad rešio je da stane na put muzici koja "degradira, diskriminiše, marginalizuje i isključuje žene" i zabranio je izvođenje takvih pesama na svim javnim događajima. Svakome ko u Čivavi na severu Meksika bude izvodio takvu muziku, preti oštra kazna u iznosu između 672.000 i 1,2 miliona pezosa, odnosno između 36.000 i 64.000 evra.

Govoreći za El Heraldo de Mexico, poslanica gradske skupštine Patricija Ulate Bernal, članica konzervativne Partije za nacionalnu akciju, ocenila je da takve sankcije treba da "pomovišu društvo u kom muškarci i žene žive u jednakosti i poštovanju".

"Pandemija" rodno zasnovanog nasilja

U Meksiku već neko vreme vlada zabrinutost zbog porasta nasilja nad ženama, a gradonačelnik Čivave Marko Bonila tvrdi da je sedam od deset poziva upućenih gradskoj policiji vezano za nasilje u porodici.

On je ocenio da vlada "pandemija" rodno zasnovanog nasilja i ukazao na to da bi novac od naplate kazni mogao da bude doniran za utočišta i kampanje za podršku žrtvama.

Uvođenje zabrane znači da će pojedine meksičke i latinoameričke zvezde imati daleko slabiji prijem u Čivavi.

AP Photo/Chris Pizzello, File

Bad Bunny

Od čuvenog portorikanskog izvođača Bad Bunny-a, koji je i višestruki dobitnik Gremi nagrada, do meksičkog repera Pesa Plume, niz izvođača iz Južne Amerike glorifikuje u svojim pesmama nasilje i seksističke stavove.

Bernal ističe da odluka grada ne podrazumeva odbacivanje žanrova, kao što su afrokaripski regeton ili lokalni koridos tumbados. 

"Čini se da postoji nesporazum oko toga šta je dozvoljeno, a šta ne. Reforma se ne odnosi ni na jedan žanr pojedinačno; ona poštuje pravo na izražavanje i pravo građana da slušaju muziku kakvu žele", dodala je ona.

I pojedini evropski gradovi pokušali da zabrane seksističku muziku

I u Evropi je bilo sličnih inicijativa da se zabrane pesme sa neprimerenim porukama.

Vlasti nemačkih gradova Vurcburga, Minhena i Dizeldorfa pokrenuli su nacionalnu debatu, nakon što su zabranili da se pesma "Layla" DJ Robina i Šurcea izvodi na letnjim muzičkim festivalima.

Tekst te pesme ocenjen je kao seksistički i neukusan, što je optužba koja se često upućuje pesmama sasvim drugog žanra - šlagera - hibrida narodne i disko muzike, koja se povezuje sa turističkom klupskom scenom na Balearskim ostrvima.

Ranije ove godine organizatori karnevala na severoistoku Španije takođe su dobili instrukcije da uklone seksističke pesme iz plejlista, a među njima se našla i "SloMo" špansko-kubanske pevačice Šanel, koja je tom pesmom 2022. predstavljala Španiju na Evroviziji.

Neophodan potez ili neustavna cenzura?

Odluka grada Čivava da reguliše javne nastupe nije dočekana s dobrodošlicom, ni u Meksiku ni u inostranstvu.

Kongresmen Fransisko Sančez iz Partije građanskog pokreta, smatra da je odluka neustavna i da je "pretnja slobodi", kao i da je "nepotrebna i retrogradna".

Predsednik Meksika, koji pripada spektru levice, Andres Manuel Lopez, branio je pravo umetnika da "pevaju šta hoće", ali je osudio opisivanje nasilja i narkomanije u popularnoj muzici.

Pojedini kritičari otišli su tako daleko, da su odluku gradskih vlasti Čivave nazvali "oblikom kulturološkog puritanizma" i uporedili ih sa talibanskom borbom protiv muzike u Avganistanu.

Govoreći za južnoafrički radio "CapeTalk", međunarodni dopisnik Adam Gilhrist rekao je da je reč o "cenzuri".

"Ono što mene brine je ko odlučuje? Ko odlučuje da je tekst neke pesme posebno omalovažavanje, isključivanje, marginalizacija i diskriminacija žena?", rekao je on.

Međutim, pojedini meksički aktivisti tvrde da je potez neophodan, jer se situacija sa nasiljem na rodnoj osnovi pogoršava.

"U stvarnosti imamo problem rodno zasnovanog nasilja koji ne možemo prevideti. Žene moraju da budu deo donošenja političkih odluka na svakodnevnom nivou, kako bi imale bolje šanse, glas, mišljenje o političkim aspektima svakodnevnih tema", rekla je aktivistkinja za ženska prava Veronika Korčado za Gardijan, podsećajući da u Meksiku svakog dana u proseku bude ubijeno deset žena.

Komentari (0)

Kultura