Od pametnih kapija do AI biznisa: Kako veštačka inteligencija menja svakodnevni život
Komentari
Veštačka inteligencija sve više izlazi iz okvira digitalnih alata i postaje deo svakodnevnog života – od pametnih sistema za nadzor i kontrole pristupa objektima, preko vođenja poslovanja, do kreativnih industrija i obrazovanja. Dok kompanije razvijaju tehnologije koje mogu samostalno da donose odluke i obavljaju zadatke za koje je ranije bio potreban čovek, otvara se i pitanje granica njihove primene, bezbednosti i odgovornosti.
U novom izdanju emisije „NovUm“, Marko Čadež istražuje kako veštačka inteligencija menja način na koji radimo, stvaramo i organizujemo svakodnevni život, ali i koliko kontrole nad tim procesima treba da prepustimo tehnologiji.
Jedna od oblasti u kojoj se veštačka inteligencija već primenjuje jeste kontrola pristupa objektima. Novosadska kompanija Machine Can See od 2019. godine razvija tehnologije računarskog vida, a jedan od njenih proizvoda je GateGuard X, sistem koji omogućava da kapije funkcionišu kao autonomni AI asistenti.
Euronews Srbija
Sistem može da prepoznaje registarske tablice vozila i na osnovu prethodno definisanih ovlašćenja odlučuje kome će biti omogućen ulazak u određeni prostor. Ukoliko vozilo nije autorizovano, vozač može da skenira QR kod postavljen pored kapije i započne komunikaciju sa veštačkom inteligencijom.
AI agent analizira informacije koje dobija od vozača, uzima u obzir kontekst kompanije i lokacije i odlučuje da li može da odobri ulazak ili je potrebno da slučaj prosledi čoveku.
Posebnost sistema je i brzina prepoznavanja registarskih tablica – tehnologija ih očitava do 60 puta u sekundi, što omogućava rad i u otežanim uslovima, uz odsjaj sunca, prašinu ili oštećene tablice.
Veštačka inteligencija kao pokretač biznisa
Ista novosadska kompanija otišla je i korak dalje, pokrenuvši eksperiment u kojem je veštačkoj inteligenciji prepustila veliki deo procesa stvaranja i vođenja biznisa.
Ideja je nastala iz potrebe da se razvije platforma za privatni prevoz putnika do aerodroma, a cilj je bio da se proveri koliko daleko AI može da ode kada mu se prepuste razvoj proizvoda, marketing i poslovne odluke.
Tako je nastao rides.rs, platforma čije je ime osmislila veštačka inteligencija, uz čiju pomoć je napravljen i sajt. AI je bio zadužen i za marketinške aktivnosti, uključujući kreiranje Google kampanje, izbor ključnih reči i analizu potražnje.
Euronews Srbija
Osnivač kompanije navodi da su rezultati za prva dva meseca premašili očekivanja, uz značajan broj realizovanih vožnji.
Korisnici na platformi mogu da izaberu željenu rutu, poput prevoza od Beograda ili Novog Sada do aerodroma, dok algoritam u pozadini koordinira klijente i vozače.
Ovakav način poslovanja otvara i pitanje buduće konkurencije, u kojoj bi se kompanije sve više oslanjale na veštačku inteligenciju. Prema oceni sagovornika, prednost bi mogle da imaju one koje budu raspolagale snažnijim računarima i pristupom naprednijim AI sistemima.
Veštačka inteligencija u državnim institucijama
Primena veštačke inteligencije sve je značajnija i u radu državnih institucija. Na tehnološkom događaju GITEX predstavljena su rešenja kompanije IntegriSity, koja razvija AI sisteme za državne uprave, sa ciljem da unapredi njihovu efikasnost, održivost i nezavisnost.
Tehnologije računarskog vida koriste se za nadzor i bezbednost, ali i u proizvodnim pogonima, gde mogu da proveravaju da li zaposleni nose propisanu zaštitnu opremu i poštuju bezbednosne procedure.
Slični sistemi mogu da se primenjuju i u upravljanju gradskim saobraćajem, dok se veliki jezički modeli koriste za analizu velikih količina podataka koje prikupljaju državne institucije. Na osnovu tih informacija moguće je praviti izveštaje, analize i predviđanja, kao i omogućiti komunikaciju sa podacima putem četbotova.
Da li veštačka inteligencija može da zameni kreativnost?
Dok se u poslovanju i industriji AI sve više koristi za automatizaciju, u kreativnim profesijama pitanje njegove primene postaje složenije.
Modni fotograf i režiser spotova Miloš Nadeždin, koji ima 22 godine profesionalnog iskustva, govorio je o promenama koje je tokom karijere pratio – od prelaska sa klasičnog filma na digitalnu fotografiju, do današnjih alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
On ističe da AI koristi u svom radu, pre svega kao pomoć u obradi fotografija, ali da ne želi da tehnologija u potpunosti preuzme proces stvaranja.
Kao primer navodi Photoshop, koji danas ima ugrađene AI funkcije za proširivanje pozadine i dodavanje tekstura, čime se ubrzavaju pojedini tehnički zadaci.
Euronews Srbija
Ipak, smatra da veštačka inteligencija još ne može da nadomesti autorski pečat i emociju koji čine suštinu umetničkog rada.
„Sa AI-om imam drugi problem, što nije problem u savršenosti, nego u sterilnosti, hladnoći i nekako nemanju emocija“, naveo je Nadeždin.
Prema njegovom mišljenju, tehnološki napredak je neizbežan i poželjan, ali ne bi trebalo da podrazumeva nekritičku zamenu ljudi u oblastima u kojima su kreativnost i ljudski doprinos ključni.
„Ukoliko meni AI ne očisti stan, ne mora ni da mi obradi fotografiju“, poručio je fotograf, ukazujući na to da bi veštačka inteligencija pre svega trebalo da olakša fizičke i svakodnevne poslove, umesto da potiskuje ljudsko stvaralaštvo.
Kako koristiti AI u učenju, a ne za prepisivanje domaćih zadataka?
Veštačka inteligencija sve više ulazi i u obrazovanje, gde učenicima može da pruži brze odgovore na gotovo svako pitanje. Međutim, upravo ta mogućnost otvara dilemu – da li dete zaista nešto nauči ako mu AI ponudi gotovo rešenje zadatka?
U emisiji je predstavljen način na koji roditelji mogu da usmere decu da veštačku inteligenciju koriste kao pomoćnika u učenju, a ne kao alat za prepisivanje.
Umesto da od ChatGPT-a traže da odmah reši matematički zadatak, roditelji mogu da uključe režim učenja (Study Mode), dok je u Gemini-ju dostupna slična opcija pod nazivom Guided Learning.
U tom režimu AI bi trebalo da postavlja pitanja korak po korak, prilagođena uzrastu i znanju učenika, umesto da odmah ponudi konačan odgovor.
Na primer, učeniku šestog razreda koji radi zadatke sa razlomcima može da postavi pitanje šta predstavlja imenilac, a zatim da ga vodi kroz postupak svođenja razlomaka na zajednički imenilac. Na taj način dete samostalno dolazi do rešenja i objašnjava kako je do njega stiglo.
Ipak, ni ovaj način rada nije bez ograničenja. Veštačka inteligencija ponekad može da ponudi gotovo rešenje uprkos instrukcijama, a moguće su i greške prilikom čitanja fotografisanih zadataka. Zbog toga je važno da roditelji prate proces i proveravaju odgovore.
Osnovna poruka je da AI ne treba da zameni nastavnika, roditelja ili samostalno razmišljanje deteta, već da bude dodatni, strpljivi pomoćnik u učenju.
Od pametnih kapija i autonomnih biznisa do fotografije i obrazovanja, veštačka inteligencija već menja način na koji funkcionišu različite oblasti života. Pitanje više nije samo šta sve tehnologija može da uradi, već i koje poslove želimo da joj prepustimo, ko kontroliše njene odluke i gde treba da ostane prostor za ljudski rad, kreativnost i odgovornost.
Bonus video:
Komentari (0)