Rimsko utvrđenje koje je nestalo pod Dunavom: Kako je izgledala Kampsa kod Donjeg Milanovca?
Komentari
Rimsko utvrđenje Kampsa, koje se nalazi u blizini sela Ravna, nedaleko od Donjeg Milanovca, vekovima je skriveno ispod Dunava, a potopljeno je izgradnjom hidroelektrane Đerdap 1. Zahvaljujući savremenoj tehnologiji i radu arheologa i geodetskih stručnjaka, njegovi ostaci ponovo su dobili jasne obrise, a prikupljeni podaci omogućili su izradu nove 3D rekonstrukcije ovog rimskog utvrđenja.
Kampsa je deo rimskog Dunavskog limesa, sistema utvrđenja i puteva koji su se protezali duž Dunava, od Švarcvalda do Crnog mora, i služili za zaštitu granica Rimskog carstva. Iako se na prostoru današnje Srbije nalaze poznati rimski gradovi poput Sirmijuma, Singidunuma, Viminacijuma i Naisusa, manje je poznato da je duž Dunava postojao čitav niz vojnih utvrđenja koja su imala važnu ulogu u odbrani, ali i kontroli trgovačkih puteva.
Upravo istraživanjem tih manje poznatih lokaliteta bavi se arheološki serijal posvećen rimskom nasleđu u Srbiji, u kojem stručnjaci pokušavaju da rekonstrušu izgled utvrđenja koja su danas uglavnom potopljena.
Za istraživanje Kampsе korišćene su različite savremene metode snimanja – iz vazduha, sa kopna i ispod vode. Podaci dobijeni na taj način objedinjeni su kako bi se napravio što precizniji trodimenzionalni model utvrđenja i njegovog okruženja.
Ekipa je najpre obišla područje sela Ravna i Buljetinskog brda, odakle se pruža pogled na nekadašnju lokaciju utvrđenja. Iako se danas nalazi duboko ispod površine Dunava, položaj Kampsе može se odrediti na osnovu konfiguracije terena i nekadašnjeg toka reke.
Euronews Srbija
Kako je objašnjeno tokom istraživanja, utvrđenje se nalazilo na obali, na mestu sa kojeg se kontrolisao deo vodenog i kopnenog puta. Bilo je okrenuto prema drugom rimskom utvrđenju, Talijati, koje se nalazilo na području današnjeg Donjeg Milanovca, desetak kilometara nizvodno.
Kampsa je, za razliku od pojedinih drugih rimskih utvrđenja na ovom području, nastala tek krajem trećeg, odnosno početkom četvrtog veka. Razlog za njenu izgradnju bila je promena bezbednosnih okolnosti na Dunavu. U tom delu reke nalazili su se peščani sprudovi i velika ada preko kojih je, pri niskom vodostaju, bilo moguće preći na drugu obalu. Tokom zime, kada bi se Dunav zaledio, prelazak je bio još lakši, što je povećavalo rizik od upada i pljački.
Euronews Srbija
Stručnjaci podsećaju da Dunavski limes nije imao isključivo vojnu funkciju. U vreme mira reka je predstavljala važnu trgovačku rutu kojom su se proizvodi iz rimskih provincija prevozili u druge delove carstva. Utvrđenja su tako imala ulogu u zaštiti granice, ali i nadzoru saobraćaja i trgovine.
Snimanje iz vazduha i ispod vode
Jedan od ključnih delova istraživanja bilo je snimanje podvodnog terena, uz korišćenje ultrazvučnog signala kojim se otkrivaju prepreke na rečnom dnu. Pošto je nekadašnja obala danas potopljena, ostaci čvrstih struktura, poput zidova i kula, mogu se prepoznati na osnovu načina na koji odbijaju signal.
Euronews Srbija
Pored snimanja sa vode, korišćen je i avion opremljen sistemom za lidar skeniranje i fotogrametrijskom kamerom. Ova tehnologija omogućila je prikupljanje podataka sa velike površine u kratkom vremenskom roku, a istraživači su posebno želeli da utvrde da li se iznad utvrđenja nalazila rimska osmatračnica ili kula koja je služila za komunikaciju sa drugim fortifikacijama.
Euronews Srbija
Takve osmatračnice bile su deo šireg sistema nadzora granice. Između većih vojnih logora postojale su kule koje su međusobno komunicirale vizuelnim i zvučnim signalima. Vatre tokom noći i dim tokom dana korišćeni su za upozoravanje na moguće napade i pozivanje pojačanja.
Rezultati snimanja Kampsе premašili su očekivanja istraživača. Na dobijenim podacima jasno su se videli zidovi utvrđenja, ulaz, kao i očuvana kula, što je omogućilo preciznije utvrđivanje njegovog nekadašnjeg izgleda.
Euronews Srbija
Stručnjaci su istakli da sada imaju više nego dovoljno podataka za izradu 3D modela, uključujući konfiguraciju terena i raspored objekata unutar utvrđenja.
Dunavski limes kao deo svetske kulturne baštine
Istraživanje Kampsе otvorilo je i širu temu značaja zaštite rimskog nasleđa na Dunavu. Stručnjaci ističu da bi upis Dunavskog limesa na Uneskovu listu svetske baštine mogao da doprinese boljoj vidljivosti i zaštiti i manjih arheoloških lokaliteta koji sami za sebe možda ne bi ispunili kriterijume za takav status.
Kada se posmatraju kao deo jedinstvene mreže utvrđenja, povezanih zajedničkom istorijom i funkcijom, i manje poznati lokaliteti dobijaju na značaju. Veća i poznatija arheološka nalazišta mogu da pomognu da pažnju javnosti i institucija privuku i ona manje istražena.
Euronews Srbija
Tokom obilaska ovog dela Đerdapa predstavljena je i Trajanova tabla, jedan od najpoznatijih spomenika rimskog perioda u Srbiji. Ipak, kako je objašnjeno, na području Đerdapa nekada se nalazilo ukupno devet carskih tabli, od kojih je do danas sačuvano šest.
Trajanova tabla, kao i drugi natpisi uklesani u stene Đerdapske klisure, svedoče o velikim građevinskim poduhvatima Rimljana. U neposrednoj blizini Trajanove table nalazi se i natpis klesara, koji su ostavili rimski legionari, želeći da i njihovo učešće u izgradnji ostane zabeleženo.
Istraživanje Kampsе pokazalo je da se ispod površine Dunava i dalje nalazi značajan deo rimskog nasleđa, čiji se izgled i značaj tek otkrivaju primenom novih tehnologija. 3D rekonstrukcija ovog utvrđenja omogućava da se prvi put jasnije sagleda kako je izgledalo i kakvu je ulogu imalo u sistemu odbrane Rimskog carstva.
Bonus video:
Komentari (0)