Tehnologija

Pretnja po čovečanstvo ili nada za bolju budućnost: Kako uticajni svetski umovi vide veštačku inteligenciju

Komentari

Autor: Staša Rosić

16/04/2023

-

20:33

Pretnja po čovečanstvo ili nada za bolju budućnost: Kako uticajni svetski umovi vide veštačku inteligenciju
Pretnja po čovečanstvo ili nada za bolju budućnost: Kako uticajni svetski umovi vide veštačku inteligenciju - Copyright AP/Patrick Pleul, Nati Harnik, Charles Sykes, Anja Niedringhaus, Evan Agostini, profimedia

veličina teksta

Aa Aa

"Zamišljam vreme kada ćemo mi biti robotima ono što su psi ljudima i navijam za mašine", rekao je svojevremeno matematičar i inženjer Klod Elvud Šenon, koji se smatra "ocem teorije informacije". 

On nije bio jedini veliki mislilac koji nije kroz ružičaste naočare posmatrao razvoj veštačke inteligencije i koji bi, da je kojim slučajem živ, imao mračan pogled na munjeviti napredak koji je u ovoj oblasti postignut u poslednjih nekoliko meseci. Stiven Hoking, jedan od najvećih teoretskih fizičara našeg vremena, verovao je da bi veštačka inteligencija mogla da označi "kraj čovečanstva", jer bi neko mogao da napravi AI koja bi mogla samostalno da se unapređuje i replikuje, a naposletku i pokori ljude.

Strah da bi veštačka inteligencija mogla da se otme kontroli izrazili su čak i mnogi ljudi koji su direktno bili uključeni u njen razvoj. Oni se nalaze među gotovo 2.000 istraživača iz sveta tehnologije koji su nedavno apelovali da se istraživanje i proboji na polju veštačke inteligencije pauziraju na neko vreme, dok se ne pronađu adekvatni okviri koji će garantovati bezbednost čovečanstva.

Tanjug/AP/Michael Dwyer

 

"U poslednjih nekoliko meseci, AI laboratorije su se upustile u nekontrolisanu trku za razvijanje i upotrebu sve moćnijih digitalnih umova koje niko - pa čak ni njihovi tvorci - ne može da razume, kontroliše, ili predvidi njihovo ponašanje", ističe se u pismu.

I dok je mnogo reči bilo o tome kako bi ChatGPT kompanije OpenAI, kao i mnogi drugi alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji na kojima se tek radi, mogli da unaprede život savremenog čoveka, naširoko se diskutovalo i o etičkoj strani ovakvog tehnološkog napretka. 

Predstavljamo vam misli nekih od uticajnih svetskih umova o veštačkoj inteligenciji:

Bil Gejts, osnivač kompanije Microsoft

Bil Gejts je više puta menjao mišljenje o veštačkoj inteligenciji. On je 2019. objavio upozorenje da je veštačka inteligencija "opasna koliko i nuklearno naoružanje" i da SAD zaostaje za svetom kada je reč o toj tehnologiji.

Tanjug/AP/Leon Neal

 

"Svet nije imao mnogo tehnologija koje istovremeno obećavaju i opasne su. Neću reći da ima mnogo primera na koje veštačka inteligencija može da unapredi čovečanstvo", rekao je Gejts na jednom događaju na Stenford univerzitetu.

Međutim, nakon velikog proboja koji se tokom prošle godine dogodio u ovoj oblasti, jedan od osnivača kompanije Microsoft je "promenio ploču".

Veštačka inteligencija biće "najveća stvar u ovoj deceniji", rekao je Gejts u jednom podkastu, dodavši da je "uzbuđen" zbog razvoja ChatGPT servisa koji smatra "prilično fantastičnim".

On je rekao da taj alat koristi "prvenstveno u ozbiljne svrhe", ali je priznao i da voli da ga upotrebljava za zabavne stvari, poput pisanja poezije.

On se nedavno usprotivio stanovištima stručnjaka koji su pozvali svet na pauzu u razvoju veštačke inteligencije.

"AI donosi ogromnu korist, to je jasno, a mi treba da identifikujemo oblasti razvoja veštačke inteligencije koje bi mogle da budu problematične. Ne razumem ko bi mogao da zaustavi razvoj AI. Da li bi se svaka zemlja složila sa takvom pauzom?", naveo je Gejts i dodao da o ovoj temi ima mnogo različitih mišljenja.

On smatra da će veštačka inteligencija postati sastavni deo većine postojećih servisa, kao i da će u budućnosti služiti kao "digitalni lični asistent".

Satja Nadela, izvršni direktor kompanije Microsoft

Ipak, aktuelni čelnik kompanije Microsoft Satja Nadela je nešto oprezniji kada je reč o predviđanju budućnosti veštačke inteligencije. On je u intervjuu za CBS Mornings ispričao da bi ljudi trebalo da budu "nedvosmisleno i neupitno" odgovorni kada je reč o razvoju AI modela, kako bi sprečili da se oni izmaknu kontroli.

AP/Mark Lennihan, File

 

Inače, Microsoft aktivno radi na svojim alatima zasnovanim na veštačkoj inteligenciji, a nedavno su predstavili novu verziju Bing pretraživača opremljenu konverzacionim četbotom, koja je trenutno dostupna samo ograničenom broju korisnika.

Nadela je za The Verge rekao da se nada da će novi Bing naterati njihovog glavnog rivala Google "da izađe i pokaže da umeju da plešu".

"I želim da ljudi znaju da smo ih mi naterali da plešu. Mislim da će to biti divan dan", rekao je Nadela.

Ilon Mask, izvršni direktor Tvitera i jedan od osnivača OpenAI

Ilon Mask, jedan od osnivača kompanije OpenAi, koja stoji iza najpopularnijeg čatbota ChatGPT, iznenadio je mnoge kada je na nedavnoj konferenciji rekao da je veštačka inteligencija "jedna od najvećih pretnji budućnosti čovečanstva".

AP Photo/Ringo H.W. Chiu, File

 

Mask, koji je napustio pomenutu kompaniju za razvoj AI, jedan je od potpisnika otvorenog apela stručnjaka koji su pozvali na šestomesečnu pauzu u naprednom razvoju veštačke inteligencije sve dok se ne postignu zajednički bezbednosni protokoli za takva postignuća.

Upitan o ChatGPT, Mask je rekao da je reč o alatu koji je "i pozitivan i negativan" i da "mnogo obećava", iako uz njega ide i "velika opasnost".

Iako njegova kompanija Tesla i sama radi na robotu sa veštačkom inteligencijom po imenu "Optimus", on je još ranije upozorio da bi AI mogla da bude "opasnija od nuklearnog naoružanja".

"Veštačka inteligencija mi izaziva stres", rekao je on nakon trosatne prezentacije investitorima u "Teslu". Tom prilikom, dobio je pitanje od jednog AI analitičara o tome da li bi ova tehnologija mogla da pomogne u pravljenju automobila.

"Ne vidim da će nam AI u neko dogledno vreme pomagati u pravljenju automobila. Ako dođe do toga, neće biti svrhe da bilo ko od nas radi", rekao je Mask, prenosi Rojters.

Tim Kuk, izvršni direktor kompanije Apple

Daleko više optimizma gaji Tim Kuk, lider kompanije Apple, koji je investitorima poručio da je veštačka inteligencija u njihovom glavnom fokusu i da je "neverovatno na kakve sve načine može da obogati život njihovih korisnika".

Tanjug/AP/Jeff Chiu

 

On je takođe najavio da će u dogledno vreme AI postati deo Apple proizvoda.

"Vidimo ogroman potencijal u ovom prostoru da bi to moglo da utiče na praktično sve što radimo. To će uticati na svaki proizvod i svaku uslugu koju imamo", objavio je Kuk.

Stiv Voznijak, jedan od osnivača kompanije Apple

Stiv Voznijak nazvao je četbot kompanije OpenAi "impresivnim" i "korisnim za ljude", ali je takođe pozvao na oprez, jer veštačka ingeligencija može da napravi ozbiljne greške.

"Problem je što to, koliko god bilo dobro za nas, pravi užasne greške, ne znajući šta je čovečnost", rekao je Voznijak za CNBC.

AP/Luca Bruno

 

On je uporedio zabrinutost vezanu za veštačku inteligenciju sa strahovima u pogledu tehnologije koja se koristi za samovozeće automobile.

"To je kao da vozite auto i znate šta bi drugi automobili mogli da urade, jer znate ljude", istakao je Voznijak.

Voren Bafet, investitor i filantrop

Milijarder Voren Bafet upozoravao je na opasnosti koje nosi veštačka inteligencija godinama pre nego što će se šira javnost upoznati sa ChatGPT servisom.

Tanjug/AP/Nati Harnik

 

On je 2017. u jednom intervjuu rekao da bi AI mogla mnogim ljudima da "preotme" poslove.

"Mislim da bi u nekim granama bilo mnogo manje zaposlenih. Ali to je dobro za društvo", rekao je Bafet, prenosi CNBC.

U idealnom svetu, Bafet veruje da bi automatizacija mogla da ljudima oslobodi dobar deo vremena koji su inače provodili u radu kao i da dovede do toga da kompanije zapošljavaju manje ljudi.

Erik Šmit, bivši izvršni direktor kompanije Google

Bivši direktor kompanije Google rekao je da bi veštačka inteligencija mogla da ima veliki uticaj na ratovanje, baš kao što je to slučaj sa nuklearnim naoružanjem.

AP/Susan Walsh

 

"Ajnštajn je u pismu Ruzveltu tridesetih godina napisao da postoji jedna nova tehnologija - nuklearno naoružanje - koje bi moglo da promeni tok rat, što se očigledno i desilo", rekao je Šmit za Wired.

On je inače i jedan od članova Odbora za inovacije u odbrani američke Vlade i pokušava da uvede alate zasnovane na AI i na ratni front, iako je ranije priznao da je napredak na tom polju spor.

Takođe, on je u otvorenom pismu za "The New York Times" 2020. napisao da američka vlada mora "da se ozbiljno vrati u igru", kako bi dobila tehnološku trku u odnosu na Kinu. 

Vint Serf, otac interneta

Vint Serf svojevremeno je primetio da investitori koji ulažu novac u savremene AI alate, zapravo "padaju" na trendove. On je upozorio da softveri poput ChatGPT imaju "etičke probleme".

AP/Richard Drew

 

"Svi govore o ChatGPT ili Google-ovoj verziji toga, a znamo da to ne radi uvek kako bismo mi želeli. Ako mislite: 'Čoveče, mogu ovo da prodam investitorima jer je ovo sada hit i svi će mi bacati novac', nemojte to da radite. Razmišljajte. Ne možemo uvek da predvidimo šta će se dešavati sa tim tehnologijama, a iskreno, najveći problem su ljudi. Zato se mi ljudi i nismo promenili u poslednjih 400 godina, a ni u poslednjih 4.000", rekao je Serf.

Noam Čomski, lingvista i filozof

O usponu veštačke inteligencije u poslednje vreme svoj sud je dao i čuveni američki mislilac Noam Čomski, koji nije zastrašen dosadašnjim napretkom.

U otvorenom pismu koje je napisao za "The New York Times", on je naveo da AI tehnologija još nije "ni blizu" toga da bude superiorna u odnosu na ljude. 

profimedia

 

"Taj dan će možda doći, ali zora nije ni na pomolu, što je u suprotnosti s onim što može da se pročita u hiperboličnim naslovima i što bi moglo da se nasluti iz nerazumnih investicija", rekao je lingvista.

"Ma kako korisni bili ovi programi u nekom užem domenu, nema načina da se mašinsko učenje danas može takmičiti sa ljudskim mozgom. Ljudski um nije, kao ChatGPT i ostali od te fele, glomazni statistički motor za prepoznavanje sličnosti i gutanje stotina terabajta podataka, koji ekstrapolira najverovatniji odgovor tokom razgovora ili najverovatniji odgovor na naučn pitanje. Naprotiv, ljudski um je iznenađujuće efikasan, čak i elegantan sistem koji funkcioniše na osnovu male količine informacija; on ne nastoji da dođe do grubih korelacija između podataka, nego da nađe objašnjenje. Dok su ljudi ograničeni u pogledu objašnjenja do kojih racionalno mogu da dođu, mašinski sistemi učenja mogu da nauče i da je zemlja ravna i da je zemlja okrugla - oni barataju samo verovatnoćama koje se vremenom menjaju", zaključio je Čomski.

Komentari (0)

Magazin