Ljudi jeli koncentrovani paradajz tri meseca: Snimci mozga otkrili neočekivanu promenu
Komentari
Neizostavni sastojak letnjih salata - paradajz, sadrži jarki pigment nazvan likopen, snažan antioksidans koji može da prođe kroz krvno-moždanu barijeru i potencijalno pomogne u smanjenju neuroinflamacije, kažu naučnici.
Novo randomizovano kliničko istraživanje sugeriše da to čak može da utiče na funkcije našeg mozga.
Istraživači u Španiji ispitivali su kako jedan "tretman paradajzom" utiče na kognitivne sposobnosti zdravih odraslih osoba, piše Science Alert.
"Koliko je nama poznato", navode autori, "ovo je prvo kliničko istraživanje koje povezuje promene u nivou antioksidansa likopena sa promenama u funkcionalnoj povezanosti mozga".
Rezultati su objavljeni u časopisu Antioxidants.
Poboljšanje asocijativnog pamćenja
Kada je 42 odraslih osoba srednjih godina svakodnevno jelo po 35 grama paradajz-paste, odnosno koncentrovanog paradajza, tokom tri meseca, na kognitivnim testovima pokazali su poboljšanu selektivnu pažnju i blago unapređenje asocijativnog pamćenja.
Unsplash/The Design Lady
Ova poboljšanja potvrđena su snimanjima mozga kod manje grupe od 14 učesnika.
Snimci su pokazali preliminarne promene u povezanosti velikih moždanih mreža, iako je analiza snimaka obavljena na malom uzorku i nije imala dovoljnu statističku snagu. Takođe, zasnivala se na blažem statističkom pragu od onog predviđenog metodom korekcije navedenom u samom istraživanju.
Važno je napomenuti i da istraživanje nije izvođeno naslepo. I učesnici i istraživači znali su ko konzumira paradajz-pastu, a ko ne, pa autori ne mogu u potpunosti da isključe mogućnost da je svest o vrsti ishrane uticala na motivaciju ili trud učesnika tokom kognitivnih testova.
Kao i kod svakog prvog istraživanja ove vrste, važno je ne donositi preuranjene zaključke na osnovu rezultata. Imajući sve to u vidu, nalazi su ipak veoma zanimljivi.
Oni ukazuju na mogućnost da bioaktivna jedinjenja iz paradajza, poput likopena, mogu doprineti zdravlju mozga, što je hipoteza koju bi trebalo dodatno proveriti u budućim, obimnijim istraživanjima.
"Ovi nalazi pružaju dokaze da konzumacija paradajza može da podrži kognitivne funkcije i utiče na moždanu povezanost kod zdravih osoba srednjih godina", zaključuju autori studije predvođeni nutricionistom Rikardom Lopesom-Solisom sa Univerziteta u Barseloni.
Režim ishrane bogat paradajzom
Istraživanje je sprovedeno kao unakrsno (cross-over) ispitivanje, što znači da su učesnici u suštini služili kao sopstvena kontrolna grupa.
Nedelju dana pre početka randomizovanog istraživanja od učesnika je zatraženo da izbegavaju hranu bogatu likopenom, poput paradajza, lubenice, papaje, grejpfruta ili guave.
Zatim su tokom tri meseca prošli kroz dve različite dijetetske intervencije: jedna je podrazumevala svakodnevnu konzumaciju paradajz-paste, dok je druga bila ishrana sa malim sadržajem likopena.
foto: pexels
Dve faze bile su razdvojene jednomesečnim periodom "ispiranja" organizma. Tokom prve tri nedelje učesnici su se hranili uobičajeno, a zatim su poslednje nedelje ponovo prelazili na ishranu sa malo likopena kako bi se organizam vratio na početno stanje pre naredne faze istraživanja.
Nakon svake intervencije naučnici su merili specifične promene u krvi učesnika.
Koncentracija likopena značajno je porasla tokom perioda ishrane bogate paradajzom, a zabeležen je i granično značajan porast proteina BDNF, koji je povezan sa rastom i razvojem nervnih ćelija.
Deo istraživanja zasnovan na snimanju mozga bio je manji i manje pouzdan, ali je pokazao smanjenu povezanost u stanju mirovanja unutar frontoparijetalne i auditivne mreže kada je ishrana sadržala više likopena.
Nasuprot tome, tokom režima ishrane sa malo paradajza naučnici su uočili smanjenu povezanost u dorzalnim mrežama pažnje.
"Zajedno posmatrano", navode autori, "ove nervne promene ukazuju na to da unos paradajza podstiče funkcionalnu reorganizaciju velikih moždanih mreža, povećavajući efikasnost i prilagodljivost nervnog sistema kroz uklanjanje suvišnih interakcija između različitih mreža".
Oni ističu da su slične adaptacije ranije primećene i nakon intervencija namenjenih treniranju radne memorije.
Paralelna povezanost između likopena, BDNF-a i moždane mrežne povezanosti mogla bi da predstavlja znakove "funkcionalne reorganizacije mozga nakon konzumacije paradajza", zaključuju autori.
Ključ je najverovatnije u likopenu
Nalazi su uglavnom u skladu sa ranijom pilot-studijom sprovedenom na starijim osobama, u kojoj je proizvod od paradajza u prahu bogat karotenoidima tokom osam nedelja poboljšao brzinu obrade informacija, pažnju i radnu memoriju u poređenju sa placebom.
U odvojenom petonedeljnom unakrsnom istraživanju utvrđeno je da je napitak od mešanog bobičastog voća sa dodatkom paradajza u prahu poboljšao radnu memoriju kod starijih ispitanika, ali ne i selektivnu pažnju. Autori navode da bi ta razlika mogla biti posledica efekta vežbanja usled ponovljenog rešavanja istog kognitivnog testa.
Da li je za ove efekte zaslužan baš likopen, teže je utvrditi, budući da paradajz sadrži veliki broj antioksidanasa i vitamina.
foto: pexels
Ipak, u istraživanjima na miševima i ljudima, viši nivoi likopena povezivani su sa manjim rizikom od raka prostate i pluća, kao i sa nižom učestalošću srčanih i bolesti jetre.
Međutim, nijedna studija do sada nije definitivno dokazala uzročno-posledičnu vezu.
Potrebna su veća i dugoročnija istraživanja kako bi se utvrdilo da li se nervne promene povezane sa konzumacijom paradajz-paste održavaju tokom vremena i da li se pretvaraju u klinički značajne promene u funkciji mozga.
U međuvremenu, dovoljno je znati da je paradajz bogat moćnim antioksidansima i vitaminima.
Čak i kada se kuva i pretvara u sos, ovi važni sastojci ostaju sačuvani.
Štaviše, kuvani paradajz može sadržati više dostupnog likopena nego svež.
Nutricionistkinja Rejčel Kopek sa Univerziteta Ohajo Stejt objasnila je pre nekoliko godina za The New York Times da toplota tokom kuvanja razgrađuje ćelijske zidove paradajza, zbog čega se likopen lakše apsorbuje.
Kašika paradajz-paste može svakom obroku dodati značajnu količinu ovog jedinjenja.
Komentari (0)