Nekretnine

"Od pada cene, nažalost, nema ništa": Koliko je bio kvadrat krajem 2022, a koliko krajem prošle godine

Komentari

Autor: Ljiljana Gradinac

03/01/2024

-

07:10

"Od pada cene, nažalost, nema ništa": Koliko je bio kvadrat krajem 2022, a koliko krajem prošle godine
Lepo vreme u Beogradu - Copyright Tanjug/Vladimir Sporčić

veličina teksta

Aa Aa

Cene kvadata u novogradnji su doslovno svakog meseca u 2023. bile više između 1,5 i dva odsto u zavisnosti od lokacije. Iako upućeni navode da je veći deo 2023. obeležio period smirivanja tržišta i stagnacija cena nekretnina u svim većim gradovima u Srbiji, skok cena kvadrata prošle godine je u Beogradu bio između 15 i 20 odsto u zavisnosti od lokacije, dok je na onim najatraktivnijim taj skok bio i 30 odsto. 

U Novom Sadu je takođe zabeležen skok cena kvadrata, ali manji u odnosu na Beograd, dok je u Nišu zabeleženo blago povećanje cene kvadrata krajem 2023. u odnosu na kraj 2022. godine. 

Postavlja se pitanje koliko je bilo potrebno novca za kupovinu nekretnine krajem 2022, a koliko krajem 2023. godine?

Poređenja radi trenutno oglašena prosečna cena stanova u Beogradu, prema podacima specijalizovanog sajta za oglašavanje nekretnina "4zida", iznosi oko 2.500 evra po metru kvadratnom koliko je bila prosečna cena u istom periodu 2022. godine. 

"Slična situacija je i u Novom Sadu gde se trenutno stan može kupiti po prosečnoj ceni od 2.324 evra po kvadratu što je gotovo identičan iznos koji je bilo potrebno izdvojiti u istom periodu 2022. godine. Za razliku od Beograda i Novog Sada, u Nišu je u odnosu na poslednji kvartal 2022. došlo do blagog rasta cena pa je tako u ovom trenutku po kvadratu potrebno izdvojiti oko 70 evra više", rekla je za Euronews Srbija PR sajta Aleksandra Mihajlović. 

profimedia

 

Gde se beleži blag pad cena kvadrata?

Gledajući po opštinama i naseljima, beleži se čak i blagi pad cena stanova na pojedinim lokacijama. 

"Podaci sa našeg specijalizovanog sajta za oglašavanje nekretnina pokazuju da je recimo u naselju Mirijevu koje je bila vrlo privlačna i tražena lokacija za život u 2023. godini trenutno oglašena cena za oko 50 evra niža u odnosu na isti period 2022. godine i sada iznosi 1.883 evra. Ista situacija je i na opštini Stari grad. Prosečna cena krajem 2022. iznosila je oko 3.600 evra po kvadratu, a sada se stanovi na Starom gradu prodaju po prosečenoj ceni od 3.554 evra što je za oko 45 evra manje", kaže Mihajlović.

Ona je rekla da je prema podacima sa sajta kada je u pitanju pretraga lokacija za prodaju stanova u 2023. godini pet, šest odsto je onih korisnika koji su pretraživali kao lokaciju ceo Beograd, dakle nisu tražili specifičnu lokaciju. 

"Ipak, najveći broj je bio onih koji su pretraživali stanove na konkretnim lokacijama u Beogradu. Top pet najpretraživanijih lokacija u Beogradu u 2023. godini na sajtu su Borča, Zemun, Novi Beograd, Mirijevo i Karaburma", rekla je Mihajlović. 

Procenitelj za nekretnine Milić Đoković kaže za Euronews Srbija da se delimično na određenim lokacijama dešava i blagi pad ali skoro statistički bez nekog velikog značaja na tržištu. 

"Podaci su dosta loši sa pozicije kupca, sa pozicije prodavaca su korektni", prokomentarisao je Đoković. 

Tanjug/Vladimir Sporčić

 

On objašnjava da se kriza u vezi sa ratom u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2021. godine, prelila i na 2022. godinu kada je skočila cena građevinskog materijala što je posledično poskupelo i kvadrate. 

U međuvremenu, navodi Đoković, cene materijala su se vratile na niži nivo, ali nažalost se nisu vratile cene kvadrata koje su ostale na gornjem nivou.

"I novogradnja je zavisno od mikrolokacije pratila tu tendenciju rasta", dodaje on. 

Prema izveštaju Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) o tržištu nepokretnosti za treći kvartal 2023. godine, u segmentu "starogradnje" međugodišnji rast cena je iznosio 9,26 odsto dok je u segmentu "novogradnje", odnosno kupovine od investitora, rast cena iznosio 6,26 odsto. 

U trećem kvartalu 2023. godine, prema podacima RGZ, najveće cene za stanove su postignute u Beogradu, gde je najskuplji kvadrat prodat po ceni od 9.475 evra na lokaciji Beograd na vodi, dok je najveća suma izdvojena za stan, ukupne površine 346 metara kvadratnih, 2.219.888 evra na Savskom vencu. 

Najskuplja kuća prodata je u beogradskoj opštini Stari grad za 2.000.000 evra. 

Podaci RGZ sa tržišta nepokretnosti za treći kvartal 2023. pokazuju da je u Srbiji nastavljena stabilizacija i smirivanje na tržištu nakon dvogodišnjeg, izrazito dinamičnog rasta, koji je usledio posle izbijanja pandemije koronavirusa.

"U krizi ljudi beže u nekretnine"

Iako se stiče utisak da se u Srbiji mnogo gradi, Milić Đoković kaže da su sve to mala gradilišta. 

"Nema kapitalnih gradilišta, nema masovne gradnje, to su gradilišta sa 20, 30 ili 40 stanova. Broj aplikacija za građevinske dozvole je manji u odnosu na prošlu godinu, tek u 2024. će se manje graditi nego ove godine", rekao je Milić Đoković. 

Na pitanje kako će se to odraziti na cene nekretnina, on navodi da ako bude manja ponuda, cene kvadrata ne mogu da padaju. 

"To je ono što me ne raduje, jer će biti manja ponuda, potražnja ostaje ista, konstantna čak i ako ona padne smanjiće se i ponuda i ostajemo na istom. Od pada cena kvadrata nažalost nema ništa. Mi smo plitko investiciono tržište, kad je kriza ljudi tek beže u nekretnine. Kod nas su nekretnine jedina izvesna stvar, sve se preliva preko tržišta nekretnina", rekao je Đoković. 

Kada je reč o kvalitetu gradnje, on navodi da tu nema pomeranja i da je dostignuta određena klasa, a da je Srbija na dnu lestivice u oblasti zelene gradnje koju, dodaje, treba stimulisati smanjenjem naknade za gradsko građevinsko zemljište čije je umanjenje trenutno 10 odsto. 

To znači, kako objašnjava, da kada se gradi 10.000 kvadrata i kada je naknada za gradsko građevinsko zemljište milion evra, ako je reč o zelenoj gradnji, 10 odsto će otpisati država i ona će se plaćati 900.000 evra. 

"Trebalo bi da bude malo veća stimulacija za zelenu gradnju. Zelena gradnja je malo skuplja gradnja i umanjenjem naknade 10 odsto ne dobija se ništa, vi kao investitor ste praktično u minusu, niste u plus. Dobija kvalitet onaj ko živi tu, ali investitora to baš ga briga, kad proda stanove njemu je bitno da ima dobru tu profitnu stopu. Stimulacija bi trebalo da bude 20 odsto na zelenu gradnju što se tiče naknade i onda bi bilo i više zelene gradnje i više ekološki osvešćenih investitora", smatra Đoković. 

 

Komentari (0)

Biznis