Evropa

Prekid vatre (ni)je nemoguć: Ukrajina između prvih signala popuštanja i dovođenja Zelenskog i Putina za isti sto

Komentari

Autor: Tijana Krnjaić, Jovan Đurić

10/03/2022

-

21:13

Prekid vatre (ni)je nemoguć: Ukrajina između prvih signala popuštanja i dovođenja Zelenskog i Putina za isti sto
Tanjug/AP/Evgeniy Maloletka - Copyright Tanjug/AP/Evgeniy Maloletka

veličina teksta

Aa Aa

Do jasnog rešenja za prekid vatre u Ukrajini nije došlo ni posle tri runde sastanaka između ruske i ukrajinske delegacije, a korak bliže rešenju nije doneo ni današnji sastanak ministara spoljnih poslova dveju zemalja. Za sada, najveći uspeh pregovora je otvaranje humanitarnih koridora i evakuacija civila iz nekoliko ukrajinskih gradova. Ali, šta dalje?

Svetski politički lideri svakodnevno upozoravaju na mogućnost dodatne eskalacije sukoba i, generalno, očekivanja da će doći do skorog spuštanja tenzije i prekida vratre svakako nisu dominantne. Ipak, analitičari sa kojima je Euronews Srbija razgovarao ukazuju na izvesne promene i signale koji pokazuju da obe strane smanjuju zahteve, pa da bi to moglo da znači i da će, ipak, morati da dođe do nekog dogovora.

Ministri spoljnih poslova Rusije i Ukrajine sastali su se danas u Antaliji, nakon čega je ukrajinski ministar Dmitro Kuleba rekao da je ta zemlja "spremna da uloži dalje napore kako bi došlo do prekida sukoba", ali je i dodao da "Kijev ne namerava da se povinuje zahtevima koje je postavila Rusija". 

Sa druge strane, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da na razgovorima sa šefom ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova niko nije hteo da se dogovori o prekidu vatre, i ponovio da je "Rusija spremna za razgovor o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu".

Tanjug AP/Cem Ozdel/Turkish Foreign Ministry via AP

 

Ovo je prvi sastanak zvaničnika dveju država na ovako visokom nivou od početka rata u Ukrajini, pa su i očekivanja bila nešto veća.

"Do sada smo imali sastanke na nižem nivou, a ovo budi nadu da je moguć jedan sporazum", rekao je za Euronews Srbija Mirko Dautović, spoljnopolitički analitičar.

Dodao je i da je važno to što su zahtevi Rusije vrlo konkretni.

Inače, zahtevi Rusije su proklamovani i nisu se menjali od samog početka rata: Traži se demilitarizacija Ukrajine, priznavanje nezavisnosti samoproglašenih Donjecke i Luganske narodne republike, priznavanje Krima kao ruske teritorije, kao i garancije da Ukrajina neće tražiti članstvo u NATO.

"Rusija polako spušta zahteve"

Da bi stvari mogle da se pokrenu sa "mrtve tačke" nagovestio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koji je 8. marta rekao da se "ohladio po pitanju članstva u NATO", kao i da "može da se nađe kompromis" kada je u pitanju dalja sudbina teritorija DNR, LNR i Krima. Takođe, i Kuleba je na današnjem sastanku istakao da "NATO ne pomaže Ukrajini", i da je na terenu "vrlo teška situacija".

Sa druge strane, čini se da je i Rusija donekle spremna da spusti loptu. Ministarka spoljnih poslova te zemlje Marija Zaharova rekla je, između ostalog, da cilj Rusije nije svrgavanje trenutne vlade u Kijevu.

"Dogovor između Rusije i Ukrajine, kao i Ukrajine i Zapada, dosta će zavisiti od toga što se bude dešavalo na frontu u narednih nekoliko dana ili nedelja. Vidimo da Rusija polako smanjuje neke svoje zahteve - na primer, spominju mogućnost da Zelenski ostane na vlasti u Ukrajini, i ne govore o 'denacifikaciji'. Iako NATO ima široku podršku, članstvo nije rešenje", kaže za Euronews Srbija Orisija Lucevič, koja je na čelu Ukrajinskog foruma za Rusiju i Evroaziju britanskog analitičkog centra Četam Haus.

Ukrajina će potpisati novi bezbednosni sporazum, smatra Lucevič, dodajući da je još rano da se vidi kakvi bi mogli da budu njegovi okviri, ali da svakako mora biti uspešniji od Budimpeštanskog memoranduma.

profimedia

 

Ukrajinski predsednik već nekoliko puta je pozivao predsednika Rusije Vladimira Putina na direktni sastanak, a to je učinio i juče, 9. marta, rekavši da se samo tako može rešiti trenutni sukob u Ukrajini.

"Stvar nije u tome šta ja mogu da pružim. Moj cilj u bilo kakvim pregovorima je da okončam rat sa Rusijom. Spreman sam da preduzmem određene korake za okončanje rata. Kompromisi se mogu praviti, ali oni ne smeju značiti izdaju moje zemlje", rekao je Zelenski u intervjuu za nemački "Bild", i dodao kako bi "i druga strana trebalo da bude spremna za kompromise".

Susret Zelenskog i Putina "mora da se pripremi"

Prema rečima Zelenskog, jedini izlaz iz trenutne situacije bio bi direktni susret njega i Putina.

"O detaljima još ne možemo da pričamo. Još uvek nismo imali direktan kontakt između dvojice predsednika. Tek nakon direktnih razgovora dva predsednika možemo okončati ovaj rat" istakao je Zelenski. 

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov istakao je posle današnjeg sastanka sa ukrajinskim kolegom da je zaista i moguće da dođe do susreta između dvojice predsednika, ali da je potrebno "prvo pripremiti teren".

Sagovornica Euronews Srbija smatra, međutim, da je Rusija donekle zatečena trajanjem rata u Ukrajini, kao i da rešenje ne može biti jednostrano.

"Nijedna strana ne može zapravo da pobedi u ovom ratu - moraće to da bude rešenje koje je rezultat pregovora. Trenutno, u pitanju su razgovori o humanitarnim koridorima i razmenama zahteva. Putin nije planirao da će rat ovako dugo trajati. Mislio je da će uspeti da svrgne Zelenskog za 15 dana - nije ni blizu cilja. Sada Putin prilagođava svoju taktiku, pa ćemo videti na šta će se odlučiti u narednim danima", zaključuje Orisija Lucevič.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa