Nauka

Astronomi otkrili veliko nebesko telo na ivici Sunčevog sistema

Komentari
Astronomi otkrili veliko nebesko telo na ivici Sunčevog sistema
Astronomi otkrili veliko nebesko telo na ivici Sunčevog sistema - Copyright Printskrin/Youtube/NSF–DOE Rubin Observatory

veličina teksta

Aa Aa

Astronomi su u Sunčevom sistemu, iza orbite Plutona, uočili novog kandidata za patuljastu planetu, kojem su privremeno dali oznaku ED138.

Ukoliko buduća posmatranja potvrde otkriće, ED138 će se pridružiti grupi koju trenutno čini pet patuljastih planeta priznatih od strane Međunarodne astronomske unije (IAU): Cerera, Pluton, Haumea, Makemake i Erida.

Otkriće je rezultat posmatranja opservatorije "Vera K. Rubin", novog teleskopa smeštenog na planini u Čileu visokoj 2.682 metra, u kojoj se nalazi najveća digitalna kamera na svetu. Teleskop je počeo sa radom 2025. godine i sposoban je da snimi celo nebo svakih nekoliko dana.

Metju Holman, viši astrofizičar Instituta Smitsonijan i predavač astronomije na Univerzitetu Harvard, koristio je računarski program koji je zajedno razvio kako bi pretražio podatke koje je Rubin prikupio ranije tokom 2026. godine. Program je analizirao milijarde detekcija pokretnih objekata.

Kada se pojavio ED138, Holman kaže da je njegova prva reakcija bila "uzbuđeno neverovanje", nakon čega je odmah proverio da li je reč o lažnom signalu ili grešci u programu, piše CNN.

Kako bi potvrdio opservaciju, Holman, koji je i član tima za operacije opservatorije Rubin, sarađivao je sa kolegom Mariom Jurićem, glavnim naučnikom za istraživanje Sunčevog sistema u okviru projekta Rubin i profesorom astronomije na Univerzitetu Vašington.

Jurić je u katalogu posmatranja pronašao još 20 zabeleženih pojavljivanja ED138 koja datiraju još od marta 2026. godine. Na kraju su istraživači, koristeći dodatne izvore podataka, uspeli da rekonstruišu orbitu objekta unazad čak deset godina.

Ipak, Holman naglašava da ED138 još zvanično nije patuljasta planeta.

"U ovom trenutku to je i dalje samo kandidat. Zaista moramo da utvrdimo koliki je objekat fizički velik, a za to će verovatno biti potrebno još nekoliko meseci", rekao je on.

Šta se zna o ED138?

Prečnik ED138 procenjuje se na između 600 i 1.500 kilometara, što bi ga činilo većim od najmanje priznate patuljaste planete, Cerere.

Objekat trenutno kruži oko Sunca na udaljenosti od oko 46 astronomskih jedinica. Jedna astronomska jedinica predstavlja prosečnu udaljenost između Zemlje i Sunca. To znači da je ED138 udaljeniji od Plutona i da pripada grupi transneptunskih objekata (TNO), odnosno tela koja kruže oko Sunca izvan orbite Neptuna.

Na noćnom nebu ED138 nije vidljiv golim okom, ali je, prema Holmanovim rečima, "dovoljno sjajan da ga veoma sposobni astronomi amateri mogu uočiti ukoliko znaju gde da gledaju".

Jedan od razloga zbog kojih naučnici ranije nisu otkrili ED138 jeste to što se nalazi na južnoj nebeskoj hemisferi, zbog čega ga je veoma teško posmatrati sa severne hemisfere.

"To automatski eliminiše čitave grupe teleskopa koji su mogli da ga pronađu, a na južnoj hemisferi nema toliko mnogo teleskopa koji sistematski pretražuju nebo", rekao je Holman.

Dodatni razlog zbog kojeg je ED138 ostao skriven jeste njegov položaj u ravni naše galaksije.

"Poslednjih 20 godina objekat se, iz naše perspektive, kretao preko Mlečnog puta", objasnio je Holman. "Ljudi obično ne traže ovakve objekte u pravcu Mlečnog puta, jer tamo ima toliko zvezda da je veoma teško uočiti tela koja se kreću."

Rubinov teleskop širi katalog otkrića

Novi kandidat za patuljastu planetu pridružio se sve dužem spisku objekata koje je detektovao teleskop Rubin, među kojima dominiraju asteroidi i znatno manji transneptunski objekti.

Prema Holmanu, verovatno postoji još "nekolicina" objekata približne veličine kao ED138 i Rubin bi vremenom mogao da pronađe i njih.

"Opservatorija Rubin jednostavno veoma dobro radi svoj posao i pravi do sada najdetaljniji popis Sunčevog sistema", rekla je Megan Švamb, profesorka astrofizike na Univerzitetu Kvins u Belfastu i članica tima za operacije Sunčevog sistema u okviru projekta Rubin.

"Bila sam iznenađena što je ovakav objekat pronađen tako rano tokom probnih posmatranja. To definitivno nisam očekivala", dodala je Švamb.

"Ovo pokazuje kako će kombinacija brzine, dubine posmatranja i obuhvata neba koju poseduje Rubin transformisati naše razumevanje Sunčevog sistema tokom naredne decenije, a posebno u narednih nekoliko godina."

"Posmatrajte ga kao jedan svet"

Međunarodna astronomska unija je 2006. godine usvojila novu definiciju planete. Prema toj definiciji, planeta mora da kruži oko Sunca, da bude približno sfernog oblika i da svojom gravitacijom "očisti" orbitu od drugih objekata slične veličine.

Zbog toga je doneta tada veoma kontroverzna odluka da se Pluton prekvalifikuje, pošto nije ispunjavao poslednji uslov. Tako je Sunčev sistem sa devet zvaničnih planeta smanjen na osam.

Istovremeno, Pluton i slični objekti dobili su naziv patuljaste planete, odnosno gotovo sferna tela koja kruže oko Sunca, ali nisu dovoljno masivna da očiste svoje orbite od okolnog materijala.

Ako ED138 bude potvrđen kao nova patuljasta planeta, astronomi će mu prvo dodeliti stalni broj, a zatim i zvanično ime. Međutim, taj proces mogao bi da potraje, a još nije sasvim jasno ko će imati pravo da predloži konačno ime.

"Ljudi su mi već slali različite predloge putem elektronske pošte, ali su neka od tih imena već dodeljena drugim objektima. Ne znam. Biće zabavno. Možda ću i ja imati priliku da predložim nešto, ali ne polažem prevelike nade, jer je ovo zaista baš veliki projekat", rekao je Holman.

Mišel Banister, profesorka Univerziteta Kenterberi na Novom Zelandu, koja nije učestvovala u otkriću, ocenila je da je pronalazak naučno veoma značajan.

"Ovaj objekat je zaista fascinantan sa naučne strane zato što je transneptunski objekat, a uz to i fizički prilično veliki, iako je i dalje suviše taman da bi se mogao videti golim okom", rekla je Banister, koja proučava mala tela Sunčevog sistema.

Ona dodaje da se veličina objekta nalazi upravo na granici na kojoj možemo početi da ga posmatramo kao zaseban svet, dok će drugi teleskopi sada preuzeti dalja istraživanja.

"Možda ćemo jednog dana, ako do njega pošaljemo svemirsku letelicu, otkriti da ima ledene glečere azota poput Plutona. Bilo bi sjajno videti tako nešto. Ali za sada znamo samo da je veliki, dok će sve ostalo, barem još neko vreme, ostati predmet nagađanja kada je reč o njegovim stvarnim fizičkim osobinama", rekla je Banister.

Bonus video:

Komentari (0)

Magazin