Ljiljana Smajlović

Kolumna "Politika kao sudbina": Kraljević i prosjak

Komentari
"Politika kao sudbina": Kraljević i prosjak
Euronews Srbija - Copyright Euronews Srbija

Autor: Ljiljana Smajlović

25/02/2026

-

11:31

veličina teksta

Aa Aa

Neko se uvek gadno saplete na mreži kojoj je novi vlasnik uzalud menjao ime jer je svi i dalje zovemo Tviter. U tome je deo njene draži: svako malo neko padne i ubije se, a narod blene.

Neretko se desi javnoj ličnosti koja postuje pod svojim pravim imenom. Nisu svi na tviteru da zasene prostotu. Neko sebi gradi "meku moć", a neko je, bogami, razgrađuje.

Tako se ovdašnji svet prošle nedelje saplitao i na Epstinu. Nije me iznenadio politikantski direktor vesti jedne strane televizije koji je napisao, pa brže-bolje obrisao, da je Epstin "bomba iz Kremlja podešena da eksplodira na Zapadu". Ili nešto slično stupidno. Ali me neprijatno iznenadio prvi srpski poverenik za slobodu informacija, za kog iz prve ruke znam da je u prošlosti, i za vreme "žute" i za vreme SNS vlasti, umeo da pomogne novinarima u nevolji i onda kad je to kod jednih i kod drugih moglo da mu naškodi.

Evo šta je Rodoljub Šabić kačio na Maskovu mrežu: Hapšenje svog brata kralj UK komentariše rečima "sledi potpun, pravičan i pravilan postupak nadležnih i u tom pogledu oni imaju našu punu i iskrenu podršku". Mučno je i pomisliti koliko smo daleko od toga.

Stvarno, Rodoljubu Šabiću je mučno i da pomisli koliko smo daleko od toga?

A ja sam mislila da je divno i pomisliti koliko smo mi ovde u Srbiji daleko od svega što je vezano za Epstina.

Što Šabiću reče anonimni tviteraš, ali je zato lepo pomisliti koliko smo tek daleko od toga da moćnici iz ove zemlje rade stvari koje je brat tvog voljenog kralja radio deci.

Afera Epstin je strašna priča o nemoralu i razvratu zapadnih elita. Srba u toj priči, hvala dragom Bogu, nema. Zašto bi onda iko mislio da je afera Epstin dobra prilika da Srbe podsetiš koliko je Zapad bolji? Da im sugerišeš da je od aktuelne srpske vlasti bolja svaka zapadna vlast, pa i ona koja je, metaforički rečeno, decenijama bila u krevetu sa Epstinom.

Britanska kraljevska kuća se decenijama pretvarala da je slepa i gluva kad je reč o nepodopštinama i prostakluku kraljevog mlađeg brata i njegove žene, dakle članova najuže porodice. Ko uopšte može biti toliko naivan da smatra "noblesom" to što je kralj post factum izrazio "punu podršku" nadležnima? Jer šta je drugo uopšte mogao da uradi kralj koga nisu ni obavestili da će da mu hapse brata, kralj čija je glavna briga ovih dana i meseci kako da spasi to što je ostalo od reputacije kraljevske loze kojoj je ovo daleko gori udarac od abdikacije Edvarda VIII? Govorim o onom izdanku Vindzorovih koji je posle još našao za shodno da se sastaje sa Adolfom Hitlerom i druži sa nacistima u Nemačkoj.

Ali ima i gore. Bivšim kraljevićem, kao ni bivšim lordom Mandelsonom, "nadležni" se u Britaniji i ne bave zbog stvari koje su "moćnici radili deci", već zbog britanske trgovine i državnih tajni kojim su kraljević i lord trgovali sa Epstinom, dok je Epstin trgovao decom.

Znam da čoveka ne možeš naterati da bude ponosan što je građanin Srbije, ako se tako ne oseća ili ako mu se na Zapadu sve čini boljim nego ovde. Ali zar da afera Epstin nekome ovde bude razlog da se samobičuje što je Srbin, a ne Englez? Što nema kralja, već Vučića?

Englezi vam tu uslugu ne bi uzvratili. Kada je ucenjeni Beograd 2001. Haškom tribunalu izručio svog bivšeg predsednika na Vidovdan, niko se u Londonu nije našao da se makar samo pretvara da Srbi, eto, ipak veruju u međunarodnu pravdu ili "suočavanje sa prošlošću", ili da poklanjaju poverenje "nadležnima" u Hagu. Ne. Zapadna je štampa brujala da su Srbi "prodali" predsednika za pare sa neke buduće donatorske konferencije kojom im je Zapad mahnuo pod nosom.

Ne bih da budem prestroga prema gospodinu Šabiću. Nije on ovde nikom sem sebi naneo štetu. Ali je na Tviteru ostavio malo žalostan, a malo smešan prizor. Podsetio me na onaj sarajevski vic o Muji koji se vratio iz tuđine pa prepričava utiske: U Londonu 'vaka gužva u metrou. Kad tamo, neko me bunari s leđa. A meni nezgodno, banke nemam...

Mislim da u slučaju Epstin ne moramo da se divimo ničijem noblesu, ni da nas pred lopovom bude sramota što "banke nemamo". I mislim da je gospodin Šabić, poslužiću se diplomatskim rečnikom bivšeg francuskog predsednika Širaka, ovde "propustio odličnu priliku da oćuti".

Aludiram na čuvenu Širakovu opasku iz 2003.godine, upućenu istočnoevropskim državama koje su u statusu kandidata čekale na prijem u Evropsku uniju. Bivše članice Varšavskog pakta podržavale su SAD u nameri da napadne Irak i kanile su da, kao i London, šalju trupe da ruše režim u Bagdadu. Francuska i Nemačka su bivše Istočne Evropljane optuživale za nezahvalnost i nelojalnost. U evropskoj štampi se povela rasprava oko toga je li Širak takozvanoj "Novoj Evropi", kako je Vašington tada sa zahvalnošću nazvao blok zemalja koje su podržavale rat, rekao da "začepi gubicu" ili da "drži jezik za zubima". Nije, samo je rekao da su propustili odličnu šansu da oćute.

Eto čuda, britanska vlada je tada bila svom snagom na strani Istočnih Evropljana. Ondašnji britanski premijer Toni Bler, koji nikad nije video američki rat koji mu se nije dopao, odlično je odglumio indignaciju zbog Širakovih reči. Deceniju pre Bregzita, Bler je zagrmeo: "Oni (zemlje kandidati) danas imaju isto toliko prava da govore kao i Nemačka ili Velika Britanija ili bilo koji drugi član Evropske unije".

Možda bi to ovde nekom danas bile slatke muke: koga da podržimo, Amerikance ili Nemce? Nije uvek lako ni članicama, ni kandidatima za članice Evropske unije. Amerikanci su tek kasnije zaključili da je irački rat bio katastrofalna greška, dok je za Žaka Širaka ispalo da je možda bio u pravu.

Nekad je ipak bolje ne propustiti priliku da oćutiš. Pa makar banke nemao.

Komentari (0)

Kolumne